Rusija je ušla u Port Sudan

Dana 1. prosinca Rusija je potpisala sporazum sa Sudanom kojim joj je ova afrička država omogućila stvaranje popravaka i opskrbe pomorskog pogona u Port Sudanu. Imat će stalno zaposleno osoblje, koje neće premašiti više od 300 ljudi, a istovremeno će moći primiti do četiri ratna broda ruske mornarice. Sporazum pretpostavlja da će baza imati sustav protuzračne obrane i elektroničkog ratovanja. Osoblje baze i članovi njihovih obitelji uživat će diplomatski imunitet, a njezine aktivnosti neće biti oporezive i biti će izuzeti od carina. Uvoz i izvoz kroz sudanske luke i zračne luke odnosit će se na potrebe za rad baze, izvršavanje zadataka ruskih brodova (uključujući uvoz i izvoz naoružanja i vojne opreme), a ruski izvođači koji tamo rade neće podlijegati carinama. I sva prijevozna sredstva uživat će imunitet, izuzev provjera, pretresa i prisilnih mjera protiv njih u cijeloj zemlji. Sporazum će također pružiti Rusiji slobodan pristup zračnom prostoru Sudana. Moskva neće platiti korištenje baze, ali osigurat će oružje i posebnu opremu na temelju zasebnog sporazuma i preuzet će niz široko formuliranih obveza povezanih s pružanjem pomoći razvoju oružanih snaga Sudana. To uključuje i protuzračnu obranu Port Sudana i osiguravanje sudanskih teritorijalnih voda od subverzivnih podvodnih napada, što pretpostavlja potporu ruske vojne obavještajne službe. Namjera je da ugovor vrijedi 25 godina i trebao bi se automatski produžiti za uzastopna desetogodišnja razdoblja, osim ako jedna od strana ne prijavi želju za povlačenjem najmanje godinu dana prije njegova isteka.

Potpisivanje sporazuma trebalo bi gledati u kontekstu jačanja političkih veza Rusije s vladajućim vojnim režimom u Sudanu, kao i u vidu afričke strategije koju Kremlj provodi već nekoliko godina - naime, širenja ruske političke i ekonomske prisutnosti u zemljama subsaharske Afrike. Rusija je sudanskim vlastima osigurala zaštitni kišobran kako bi ih zaštitila od zapadnih pritisaka povezanih s kršenjem ljudskih prava, posebno u kontekstu ratova Kartuma s pobunjeničkim provincijama. U UN-u je Moskva (zajedno s Pekingom) također blokirala pokušaje Zapada da nametne sankcije sudanskim vlastima i uvede embargo na opskrbu oružjem te zemlje. Sudan je pak odgovorio glasovanjem u Ujedinjenim narodima u skladu s ruskim interesima (na primjer, u vezi sa Sirijom ili Ukrajinom) i formalnim priznavanjem aneksije Krima. Kartum je jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Moskve u subsaharskoj Africi: vrijednost trgovine između njih 2018. iznosila je oko 500 milijuna američkih dolara, što je gotovo isključivo činilo ruski izvoz u Sudan (taj je iznos smanjen za oko pola 2019, zbog unutarnje krize u Sudanu). Za usporedbu, promet s Južnoafričkom Republikom, najvećim ruskim trgovinskim partnerom u regiji, godišnje iznosi milijardu američkih dolara.