Rusi i Palestinci: Alternativa izgradnje mira na Bliskom istoku

Rusija jača svoje odnose s vodstvom Palestinske uprave i Hamasom u Pojasu Gaze. To je dio dosljedne ruske strategije prema Bliskom Istoku za izgradnju mreže utjecaja među regionalnim akterima i jačanje imidža atraktivnog političkog partnera. Razvijajući odnose s Palestincima, Rusija iskorištava osjetljivost Izraela na ruske aktivnosti u Siriji, loše odnose Palestine i Sjedinjenih Država i zastoj u mirovnom procesu.
Rusija je jedan od najvažnijih političkih pokrovitelja Palestinaca među globalnim silama. Bliski odnosi koje je uspostavio Sovjetski Savez preživjeli su kraj Hladnog rata i produbili su se s Fatahom koji kontrolira glavne palestinske institucije - Oslobodilačku organizaciju Palestine (PLO) i Palestinsku upravu (PA). Pojačana suradnja s Palestinom posljednjih godina potječe iz intenziviranja ruske vanjske politike prema Bliskom Istoku, vidljive od intervencije u sirijskom građanskom ratu 2015. godine. Rusi se s Palestincima, međutim, uglavnom usredotočuju na diplomaciju, a Moskva uspješno iskorištava stagnaciju u izraelsko-palestinskom mirovnom procesu i kolaps palestinsko-američkih odnosa pod predsjednikom Donaldom Trumpom. Istodobno, ove akcije dio su šire ruske strategije jačanja veza sa širokim spektrom entiteta i sudjelovanja u najvažnijim političkim procesima na Bliskom Istoku, poput izraelsko-palestinskog sukoba.

Rusija i Palestina održavaju visoku učestalost kontakata, što uključuje i godišnje sastanke šefova država. Predsjednik Mahmud Abbas posjetio je Rusiju osam puta između 2014. i 2020. godine, sastajući se s predsjednikom Vladimirom Putinom. Ruski je predsjednik tijekom svog trenutnog mandata bio u dva posjeta Palestini (2012. i 2020.). Tijekom međuvladinih sastanaka (npr. posjet tadašnjeg premijera Dmitrija Medvedeva Palestini 2016.) strane su potpisale niz sporazuma koji se odnose na gospodarsku suradnju, ekskluzivne gospodarske zone na Zapadnoj obali i druge.