Reportaža iz Armenije - Prokletstvo geografije dobiva novi zaokret

Vozimo se skučenim kombijem uz vinograde od čije se loze čini svjetski poznati armenski konjak, u kojemu su uživali i pobjednici Drugog svjetskog rata na susretu u Jalti. Cesta kojom se vozimo puna je zakrpa i pokušavamo se glavama oduprijeti o strop kombija. Istovremeno, ova cesta je arterija koja spaja sjever i jug Armenije, odnosno samo dvije granice koje su otvorene: duža granična linija odvaja Armeniju od Gruzije na sjeveru zemlje, a malena granica na jugu se dijeli s Islamskom Republikom Iran. Najveći dio pograničnog područja, onog s Azerbajdžanom i Turskom, zatvoren je. U to smo se i sami uvjerili, došavši na kružni tok u mjestu Jerash. Ako se krene ravno, stiže se ubrzo do kraja ceste, nakon čega se stere pustoš prema Nahičevanu, pokrajini koja je fizički odvojena od Azerbajdžana iako pripada toj južnokavkaskoj državi.

Ulijevo se nastavlja put prema vinorodnom području Areni, dok je desno lokalna željeznička postaja i cesta koja vidljivo vodi ravno u zid. Sagradili su ga združenim snagama Turci i Kurdi, kako bi i fizički odvojili Armence od svoje povijesne domovine. Zid je i na strani Nahičevana, a njega su sagradili Armenci kako bi zaštitili ovu prometnu žilu kucavicu od snajperista s druge strane. Zid je i dalje tamo, pa smo se pitali jesu li pripremili zaštitne prsluke ako slučajno dođe do pucnjave. Na Kavkazu, naime, ništa nije nemoguće. Tako je došlo do kratkotrajnog rata 2016. godine, kada je u četiri dana u travnju poginulo 350 ljudi i vojnika. Sukob je nastao kada su azerske snage pokušale vratiti područje Gorskog Karabaha (ili Artsaha, kako ga zovu Armenci) koji je i dalje pod upravom Armenije, iako formalno spada u teritorij Azerbajdžana. Nakon samo četiri dana, azerske trupe su se povukle.

Iako smo pili konjak Ararat, uz mnoga druga armenska vina i jeli fenomenalnu hranu te se osvjedočili da se doista radi o skrivenoj enogastronomskoj tajni Kavkaza, sam Ararat nismo vidjeli osim u obrisima. Kasna jesen dovodi sumaglice na armensku visoravan, pa zubato sunce, koje se pojavljuje u punom sjaju na nebu, ne pomaže u širokim vidicima. Inače se iz Jerevana i uz granicu s Turskom u svoj svojoj veličini pojavljuje planina Ararat, simbol Armenije koja se diči imenom Noine zemlje. Ironija je u tome što Armenci ne mogu doprijeti do svoje mitske planine. Nalazi se 32 kilometara od granice, u Turskoj.