Uz rat protiv Irana i još uvijek veliki američki utjecaj na rat u Ukrajini, nije čudno da su neke od ključnih (krajnje negativnih) karakteristika Trumpove administracije prošle "ispod radara". Ne nužno i u Americi, jer je pitanje o kojem ćemo večeras govoriti tamo itekako aktualno, a kod nas, nažalost, još kronično pati od nedostatka ekspozicije. Kad već otvaramo ovu temu, moram napomenuti kako je to ključni razlog manjeg broja mojih vlastitih objava ovdje jer već dulje vrijeme radim na knjizi koja je, baš zbog "neuhvatljivosti" teme, poseban izazov. Dakako, govorimo o razvoju umjetne inteligencije i brojnim aspektima, od kojih su neki pozitivni, ali neki su toliko negativni da prosječna osoba danas najčešće nije uopće svjesna (u punom smislu) toga s kakvom se opasnošću suočavamo. Kad moj projekt bude gotov (nadam se jako brzo), plan je da većinu toga objavimo ovdje. Upravo radimo na tehničkoj strani toga (kao PDF? kao poseban sustav s poglavljima?).
No, moramo uzeti kratku pauzu (zapravo ne), jer aktualni ishod američkih izbora za Kongres nudi nekoliko optimističnih naznaka u jednom povećem oceanu pesimizma. Prvi je veliki prodor informiranosti o stvarnoj namjeni, opasnostima i prijetnji koju predstavljaju data centri (ili "podatkovni centri" ako ćemo baš službeno). Ispada da je bilo gotovo nemoguće izgubiti biračko mjesto ako ste u kampanji zauzeli stav kontra podatkovnih centara. To je jako pozitivna vijest. Druga pozitivna vijest je urušavanje pojedinih planova, odnosno panika koja je upravo protutnjala kroz Nasdaq 100.
Naime, kompanije u sastavu indeksa Nasdaq 100 mogle bi danas izgubiti oko 1,8 bilijuna dolara (!) tržišne vrijednosti, izvijestio je Reuters. Nakon uvjerljive pobjede demokrata na izborima za Kongres, ulagači strahuju da bi stroži nadzor nad industrijom podatkovnih centara mogao usporiti njihovu izgradnju, kojoj se već protive brojne lokalne zajednice.
Rasprodaja je drugi dan zaredom najteže pogodila proizvođače čipova i tvrtke koje iznajmljuju računalne kapacitete za umjetnu inteligenciju. CoreWeave je pao 11,4 posto, Nebius 15,2 posto, a indeks proizvođača poluvodiča 10,2 posto, uz velike gubitke Nvidije i Broadcoma. Dionice nekoliko operatera podatkovnih centara potonule su više od 18 posto, a pad se proširio i na energetske kompanije te na Amazon i Alphabet.
Analitičari UBS-a procjenjuju da bi zastoji u gradnji mogli ugroziti oko 30 posto novih kapaciteta podatkovnih centara koji se u SAD-u očekuju 2028. godine. Izborni je rezultat tako pojačao pritisak na sektor u kojem ulagači već preispituju hoće li prihodi od umjetne inteligencije opravdati golema ulaganja u infrastrukturu.
Ključna riječ iz gornje opservacije jest "ulagači". Početkom prošlog mjeseca američki Wall Street Journal objavio je tekst koji je možda nešto najbliže uvidu u zonu potpune distopije što smo ikad imali. Zvuči više nalik nečemu što bi u najboljim danima u svoje romane uklopio George Orwell, no nažalost riječ je o stvarnom i ozbiljnom članku pod naslovom "The Bull Case for AI Armageddon" (Bikovski argument za Armagedon s umjetnom inteligencijom). Dakako, "bikovski" ovdje predstavlja investicijski termin koji sugerira da je ovo povoljan trenutak za ulaganje. U samom uvodu navodi se: "Za investitore koji razmatraju ponudu dionica Anthropica, 10 % šanse za istrebljenje moglo bi biti 90-postotna pobjeda za njihov portfelj." Još jedan termin koji, nažalost, moramo pojasniti — ovo "istrebljenje" od 10 % odnosi se na istrebljenje ljudske vrste.
Ma dajte, ChatGPT od kojeg tražimo da nam sažme Excel tablicu će istrijebiti čovječanstvo? Upravo tu i jest najveći problem i zašto sam se uhvatio ranije spomenutog projekta. Priča zvuči toliko čudnovato sci-fi da uopće nema ni smisla pokušavati je objasniti u jednom kraćem (ili dužem) tekstu. Trenutačno sam na oko 150 stranica i još uvijek imam osjećaj da će to biti tek "uvod u problem", ali, nadam se, dovoljan da bi bar dio čitateljstva shvatio cijelu širinu i dubinu opasnosti koja nam se pokušava zapakirati kao "tehnološki napredak".
No, ukratko i relevantno danas — Trumpova administracija bila je (i još uvijek jest, nemojmo se naviknuti pričati kao da je više nema) sveti gral jedne opasne transhumanističke korporativne ideologije. Trump sam možda pojma nema o čemu se radi, ali ne razumije ni Bliski istok pa smo vidjeli što je kadar učiniti. Trump je velikim AI kompanijama, među kojima su u prvom redu OpenAI i Anthropic, ali i niz drugih (Google, Nvidia kao proizvođač čipova, Elon Musk i njegovi konglomerati...), dao toliko silovit vjetar u leđa da je na trenutke izgledalo kao da oni upravljaju Bijelom kućom (vjerojatno nije daleko od istine). Riječ je o tehnologiji koja treba daleko veći nadzor od nuklearne tehnologije i atomskog arsenala, a Trump im je izašao u susret do te mjere da je porušio sve prepreke. Ovi su ga pak uvjerili (ako je uopće bilo potrebno) da to mora učiniti jer će u protivnom "Kina zavladati svijetom" na način da će prva razviti superinteligenciju.
Ironično, kineski jednopartijski sistem zapravo ima dosta sigurniji razvoj, ne da je bez opasnosti, ali ni približno nije došao u situaciju u kojoj nekoliko tehnoloških mogula može raditi što im se prohtje. Situacija pod Trumpom došla je do toga da su se i tehnološki giganti prepali vlastite snage i brzine kojom ih se sad i od strane administracije tjera da "idu naprijed". Dakako, a o tome smo već pisali ovdje i ranije, dio toga svakako može biti i marketing pred eventualni izlazak na burzu, kako od strane OpenAI-a tako i od strane Anthropica. No, da je "samo marketing" ili pak da je "samo balon", to bi bio tek igrokaz koji bi se ispuhao u narednih nekoliko mjeseci. S — kako bi obavještajne službe rekle — "velikom dozom sigurnosti" možemo reći da nije, bar ne sasvim. I pucanje balona može se dogoditi, nadajmo se da se upravo i događa. Upravo sad imamo 1,8 bilijuna razloga vjerovati u to. Ali pucanje balona može nam samo kupiti nešto malo vremena jer nakon toga slijedi korporativna konsolidacija i povratak na početni izazov s još težim protivnikom.
Najveći bi povod za optimizam bio ako su neki u američkoj strukturi zaista shvatili magnitudu problema. Što god mislili o njemu, bivši predsjednik Barack Obama prije mjesec dana održao je iznimno kvalitetan govor o problemu umjetne inteligencije. Mnogi drugi iz Demokratske stranke zauzeli su sličan stav, a sigurno ga ima i na republikanskoj strani mimo suicidalnog trumpizma. To su neke stvari koje bi politika, djelomično i slučajno (kroz nadmetanje), mogla staviti u bolju poziciju prije nego bude prekasno.
Pogledajte Finsku, zemlju koju inače zamišljamo kao gotovo dosadno urednu državu. Finska je Googleu prodala oko 1.400 hektara državnog zemljišta za nešto više od 27 milijuna eura. Prije završetka obveznih procjena utjecaja na okoliš na lokacijama u Muhosu i Kajaaniju raskrčeno je oko 530 hektara šume. Skidan je površinski sloj tla, kopani su odvodni kanali i građene pristupne ceste. Regulator je zaustavio radove, a policija otvorila istragu zbog sumnje na povredu zakona i moguću štetu okolišu. Googleov finski direktor ispričao se, tvrdeći da je kompanija postupala prema svom "najboljem razumijevanju" propisa. Dirljivo, kada jedna od najmoćnijih kompanija na svijetu otkrije da je zakon bio previše složen tek nakon što je šuma nestala!
Ali šuma, mada to zvuči okrutno, samo je manji problem. Puno je veći problem ono što se na mjestu te šume gradi. Finci očito nisu informirani dovoljno. A o nama da ni ne govorimo! Ideja da se ta monstruoznost gradi svega 50 kilometara južno od Zagreba je zastrašujuća, ali možda ne toliko koliko reakcija javnosti. Prva skupina i dalje raspravlja o tome koliko će se stvarno radnih mjesta otvoriti. Druga upozorava na ekološke i energetske probleme. Sve su to ispravne rasprave, ali uopće ne dodiruju onu glavnu — što se gradi unutra i s kojom svrhom?
Prošli smo već neke točke nakon kojih više nema povratka. Prošli smo ih jako brzo i nismo se mogli ni snaći na vrijeme. Sad nam je ostala možda tek jedna i oni koji znaju o čemu je riječ znaju da se ogromna bitka vodi s vremenom dok velik dio svijeta "spava". Da ovo ne bi bilo "čitajte u idućem nastavku..." — ta zadnja točka je točka regulacije. Nije idealna, nije možda čak ni dovoljna, ali ako u međuvremenu možemo izazvati pravu eksploziju informiranosti, ako to postane globalna tema broj 1 (da, veća i od aktualnih ratova), onda možda (poprilično veliko "možda") ima i vremena za jedan gigantski pritisak odozdo kojim bi se tehnologija stavila u službu čovječanstva jer bi u suprotnom čovječanstvo završilo u službi tehnologije i u krajnje podređenom položaju.
I ne na način na koji mislite, ne (samo) na način "AI će mi uzeti posao". Transhumanizam (koji tetoši i ideju zamjene fizičkog čovjeka s "digitalnim nasljednicima") je nešto poput morbidne religije koja je, zahvaljujući poprilično baš Trumpu, zasjela na vrh svijeta dok nitko nije gledao. Glavni direktori ovih kompanija su "kardinali" koji istinski vjeruju u svoju "povijesnu misiju", a ako ista ostane zaključana samo u njihovim krugovima, mogla bi im se i ostvariti. U tom kontekstu ovo brisanje vrijednosti od 1,8 bilijuna USD prva je dobra vijest nakon dugo vremena. Ali već sutra se može ispostaviti da je samo "korekcija". Bitno će stoga biti koliko o svemu znamo prekosutra jer je ovo, koliko god pomalo senzacionalistički nekom zvučalo, nešto u čemu zaista možemo sudjelovati osobno. U toj borbi bit će apsolutno nebitno jeste li ljevičar, desničar, vjernik ili sekularist, jeste li za Ukrajinu ili Rusiju. Nadajmo se da je takav okupljajući faktor (kojem ljudi često i streme, kad bi im se dalo prostora, kad bi podjele u režiji propagande napravile pauzu) daleko potentniji no što možemo i zamisliti.
Komentari