Prosvjedi protiv "živog mrtvaca": Peti mandat za Boutefliku ili novo poniranje Alžira u sukob?

Osamdeset dvogodišnji predsjednik Alžira Abdelaziz Bouteflika potvrdio je kako se namjerava kandidirati za peti mandat, unatoč više od tjedan dana rasprostranjenih prosvjeda protiv njegove kandidature. Prosvjedi su pojačani u razmjeru i zamahu otkako su prvi put izbili prije više od 10 dana, dok su prosvjednici izašli na ulice kako bi izrazili svoj bijes protiv kontinuirane vladavine alžirskog predsjednika koji je na vlasti od 1999. godine. Bouteflika se rijetko pojavljivao u javnosti od moždanog udara 2013. godine. Trenutno se nalazi u Švicarskoj na liječenju, s dokumentima o kandidaturi koji su se pojavili u Ustavnom vijeću Alžira preko punomoćnika. Najavljujući podnošenje predsjedničke kandidature 3. ožujka, njegov voditelj kampanje Abdelgani Zaalane pročitao je iz pisma koje je navodno napisao Bouteflika, obećavajući novi niz reformi prije no što održi nove izbore za godinu dana, "u slučaju pobjede".

Abdelaziz Bouteflika je peti predsjednik Alžir od 1999. Bio je ministar vanjskih poslova od 1963. do 1979. godine. Kao predsjednik, predsjedao je završetkom krvavog alžirskog građanskog rata 2002. godine, a on je završio izvanredno stanje u veljači 2011. usred regionalnih nemira. Bio je predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda u mandatu 1974. godine. U studenom 2012. godine nadmašio je Chadlija Bendjedida kao najdugovječnijeg šefa države Alžira. Predsjedao je Afričkom unijom 2000. godine, osigurao je Alžirski mirovni sporazum između Eritreje i Etiopije i podržao mirovne napore u regiji afričkih Velikih jezera. Također je osigurao sporazum o prijateljstvu sa Španjolskom 2002. godine, te je pozdravio francuskog predsjednika Chiraca u državnom posjetu Alžiru 2003. godine. To je bilo zamišljeno kao uvod u potpisivanje ugovora o prijateljstvu. Alžir je bio posebno aktivan u afričkim odnosima i popravljanju veza sa Zapadom, kao i pokušajima da u nekoj mjeri oživi svoju ulogu u Pokretu nesvrstanih. Međutim, on je igrao ograničenu ulogu u arapskoj politici, u svojoj drugoj tradicionalnoj sferi interesa. Odnosi s Kraljevinom Marokom ostali su prilično napeti, s diplomatskim sukobima oko pitanja Zapadne Sahare, unatoč nekim očekivanjima 1999. godine, koja je također bila godina ulaska kralja Mohameda VI na prijestolje u Maroku.