Zašto je Rusija skeptična prema planu iz Jeddaha? Trumpove kontradikcije postaju prevelike, klopke su sastavni dio ratovanja, a uloga Londona skoro da potvrđuje kako ovo nije istinska mirovna inicijativa

Pregovori održani u Saudijskoj Arabiji izazvali su snažne reakcije u svjetskoj javnosti, ponajprije zbog najave mogućeg 30-dnevnog primirja između Ukrajine i Rusije, čiju provedbu posebno zagovaraju SAD i Kijev. Sam prijedlog, prema riječima američkog državnog tajnika Marca Rubija, već je uručen Moskvi, uz poziv da ga što prije prihvati kako bi se prešlo na, kako on tvrdi, "prave pregovore". Nije iznenađenje da je Rusija odmah dala do znanja kako na inicijativu gleda sa skepsom. Kada se uzme u obzir da se radi o mogućoj obustavi vatre na samo mjesec dana, bez čvrstih jamstava za trajni mir, jasno je da ruska strana u toj ponudi vidi tek privremeni prekid neprijateljstava koji bi Ukrajini i Sjedinjenim Državama mogao poslužiti za konsolidaciju.

Takav stav potvrđuju izjave ruskih izvora, ali i samog predsjednika Vladimira Putina, koji je još ranije jasno izjavio da mu "kratkoročni predah" nije prihvatljiv – njegova je vizija usmjerena na trajno rješenje sukoba koje bi Rusiji osiguralo stabilne sigurnosne garancije, a ne stanku nakon koje bi se neprijateljske operacije mogle dodatno pojačati. Rusi usto ističu da su vojno u prednosti na terenu: kontroliraju otprilike petinu ukrajinskog teritorija, uključujući Krim, Luhansk i dijelove Donjecka, Hersona i Zaporožja. Iz perspektive Moskve, pristati na kratkoročno primirje baš sada značilo bi, kako tvrde njihovi dužnosnici, "riskirati gubitak prednosti na bojišnici i potom biti optužen za nastavak rata" čim sukob ponovno bukne. Stoga ne čudi da se u Kremlju, prema ruskim izvorima, odnose prema ovom prijedlogu iznimno oprezno, osobito zato što dolazi iz Washingtona i Kijeva, a ne uzima u obzir ruske sigurnosne zahtjeve na ozbiljan način.