Položaj Hezbollaha u libanonskim prosvjedima i u regionalnim previranjima

U Libanonu je 17. listopada 2019. izbio masovni narodni ustanak, u kojem su prosvjednici zahtijevali ekonomske i političke reforme i promjenu vladajućeg režima, koji se temelji na vjerskim kvotama koje usađuju sektaštvo i korupciju. Prosvjednici su također zatražili zaustavljanje stranog uplitanja u zemlju, što je dugo bio glavni uzrok pogoršanja ekonomskih i socijalnih uvjeta. U središtu svega toga bio je položaj Hezbollaha, moćne šijitske islamističke političke stranke i militantne grupe čija struktura i ciljevi upravljaju jakim vezama s Iranom i regionalnim aktivnostima Irana, a koju je nakon dugo vremena na listu terorističkih organizacija nedavno stavila Velika Britanija, koja sada uz Australiju i Sjedinjene Države smatraju ovu organizaciju u cijelosti za terorističku.

Hezbollah se u početku oprezno odnosio prema desecima tisuća ljudi koji su izašli na ulice. Međutim, taj se oprez brzo pretvorio u sukob jer Hezbollah nije voljan mijenjati političku situaciju u kojoj uživa značajnu moć i utjecaj u partnerstvu sa svojim saveznicima, od kojih su najistaknutiji šijitski pokret Amal i Kršćanski slobodni patriotski pokret. Istodobno, Hezbollah se bojao ponavljanja 7. svibnja 2008. godine, kada je silom preuzeo kontrolu nad Libanonom, kao odgovor na potez vlade da zatvori Hezbollahovu telekomunikacijsku mrežu i ukloni šefa sigurnosti zračne luke u Bejrutu zbog navodnih veza sa strankom. Nakon ovog incidenta, Hezbollah je izgubio veliku potporu, a oružje je postalo predmet kritika zbog optužbi da su korišteni za utjecaj na unutarnju politiku, umjesto da štite sigurnost zemlje, kako je tvrdio Hezbollah.