Političke borbe na Pirenejskom poluotoku: Kojim putem će krenuti Madrid i Lisabon?

Prije samo godinu dana svatko s iole političkog instinkta je bio siguran da će konzervativna vlada Mariana Rajoya pasti na prosinačkim parlamentarnim izborima. Ali, španjolska politička sudbina od samih početaka vezana je uz grčko iskustvo, koje se prometnulo u grčki slučaj. Pobjeda grčke Sirize smatrana je uputstvom za uporabu španjolskom Podemosu, a gradski i općinski izbori pokazali su Podemosovu snagu. Međutim, kako je jenjavalo oduševljenje Sirizom u Grčkoj, tako je najzad ponestalo i potpore Podemosu. Ipak, u noći gubitnika, Podemos je svakako dobitnik.

Ako se smatra da su Španjolci htjeli više reforme, ili ako su htjeli ekonomske poteze koji vraćaju španjolsko gospodarstvo na prošle razine, onda su izbori pokazali da je to razmatranje krivo. Sve političke stranke na izborima su podbacile, ali to je bilo u skladu s ispitivanjima javnog mnijenja. Konzervativna Narodna stranka premijera Rajoya dobila je oko 29 posto glasova (gubitak od 63 mjesta), dok je glavna oporbena stranka, Socijalisti, dobila 22 posto glasova. Time se završava tri desetljeća dvostranačke hegemonije.