Početak i razvoj ministarske odgovornosti u Europi (I. dio)

Pitanje parlamentarne odgovornosti izvršne vlasti jedno je od središnjih pitanja moderne države. To se pitanje posebno istaknulo u razdoblju od konca 18.stoljeća i kroz 19.stoljeće- upravo ovo je vrijeme izrastanja i oblikovanja instituta pravne i političke odgovornosti ministara. Taj se institut prvotno razvio u Velikoj Britaniji koja je kasnije poslužila brojnim europskim zemljama kao 'rasadnik' rješenja institucionalne odgovornosti ministara, ne uvažavajući specifičnosti modela ministarske odgovornosti u Velikoj Britaniji- ovo je i razlog zašto se institut ministarske odgovornosti razvijao sukladno specifičnostima pravno-političkog okruženja europskih zemalja u 18. i 19.stoljeću.

Sustav parlamentarne vlade
Parlamentarni sustav se sa svojom konstantnom od početka njegove primjene pa sve do danas smatra za oblik ustrojstva vlasti koji u zadovoljavajućem stupnju osigurava relativnu dinamičku ravnotežu između demokracije i djelotvornosti političke vlasti. Parlamentarizam se određuje kao sustav dualiteta vlasti ( zakonodavne i izvršne) koji obilježava primjenu triju osnovnih načela:
a) jednakost između zakonodavne i izvršne vlasti
b) suradnja između dviju vlasti
c) postojanje uzajamne mogućnosti djelovanja jedne vlasti na drugu

Djelovanje parlamentarnog sustava obilježavaju četiri temeljna ustavna obilježja. Vlada proizlazi iz parlamenta i politički mu je odgovorna; primjerice, ako većina izglasa nepovjerenje vladi u parlamentu, ona mora odstupiti. Drugo, u skladu s načelom ravnoteže vlasti i mogućnošću uzajamnog djelovanja jedne vlasti na drugu, u slučaju nesuglasnosti između vlade i većine u parlamentu, izvršna vlast može pod određenim uvjetima- u pravilu ustavi daju tu ovlast državnom poglavaru na prijedlog vlade- raspustiti parlament odnosno njegov dom kojem vlada odgovara. Treće obilježje je to da državni poglavar politički nije odgovoran i predstavlja stabilan element sustava. Četvrto obilježje parlamentarizma, koje proizlazi iz prethodnog obilježja, je institucija supotpisa. Nijedan akt čije je donošenje u djelokrugu državnog poglavara nema pravne snage bez supotpisa predsjednika vlade, ovlaštenog ministra ili vlade u cijelosti. Činom supotpisa vlada preuzima na sebe političku odgovornost za akte politički neodgovornog državnog poglavara . Sam razvitak sustava parlamentarne vlade je dosta složen i razvijan je u svakoj zemlji sukladno njenoj povijesti, gospodarskim, socio-ekonomskim, pravnim i političkim obilježjima.

Bit sustava parlamentarne vlade čini politička odgovornost vlade pred parlamentom. Klasični teoretičari ustavnog prava smatrali su načelo političke odgovornosti ministara pred parlamentom upravo onom značajkom koja je najvažnija za razlikovanje modela parlamentarne vlade od drugih oblika organizacije odnosa između najviših državnih organa, legislative i egzekutive .