Plinovodni ratovi na sjeveru Europe: Je li njemačko-ruski savez ipak neizbježan?
Objavljeno
Na marginama svakodnevnih vijesti teško se čuje da su Europa i Rusija sklopili dugoročnu energetsku suradnju, unatoč režimu sankcija koje su zapadne zemlje, na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama, nametnule Rusiji. Sredinom veljače potvrda o tom približavanju došla je iz Rusije, gdje je njemački veleposlanik Rudiger von Fritsch rekao da je Europa zainteresirana za dugoročnu suradnju s Rusijom u energetskom sektoru. Rusija gradi podmorski plinovod prema Europi kroz Baltičko more, zajedno sa svojim partnerima iz Europske unije. Teći će pored prvog plinovoda Sjevernog toka, koji je izravno iz Rusije donosio plin Europi od 2011. Novi plinovod će imati kapacitet dovođenja do 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Prvi plin bi trebao poteći krajem 2019.
Von Fritsch je pritom rekao da je Sjeverni tok 2 komercijalni projekt s dva partnera. S jedne strane nalazi se Gazprom, a s druge konzorcij raznih europskih kompanija, sastavljen od E.ONa, Shella, BASF/Wintershalla, OMVa i Engiea. koje su se složile oko implementacije ovog projekta. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov slaže se da će projekt poboljšati europsku energetsku sigurnost. Njemačka je izraziti predvodnik u tom poslu, te je posebno zainteresirana za projekt, dok su neke EU članice, poput Poljske i Češke, oštro protivne. Njihovo protivljenje plinovodu proizlazi iz straha povećane energetske zavisnosti Europe o Rusiji.