Pitanje života, smrti i stranačke politike: Može li Biden ukinuti smrtnu kaznu u SAD-u?

Godine 1994. senator Joe Biden je glasao za dalekosežni zakon o kriminalu koji je produžio savezne kazne i proširio saveznu smrtnu kaznu na oko 60 zločina. Biden se 2020. kandidirao za predsjednika na platformi koja se zalagala za ukidanje savezne smrtne kazne i davanje poticaja državama, vjerojatno putem saveznog financiranja, za ukidanje njihovih zakona o smrtnoj kazni. To bi bila promjena američke politike, ne samo trenutne uprave, već i njezinih prethodnika obje stranke - platforma Demokratske stranke odobrila je smrtnu kaznu još 2012. godine prije nego što je zatražila ukidanje 2016. Sljedećih nekoliko tjedana moglo bi pokazati hoće li i kako Biden izvršiti svoje predizborno obećanje.

Dok se Biden i novoizabrana potpredsjednica Kamala Harris, dugogodišnja protivnica smrtne kazne u Kaliforniji, pripremao za preuzimanje dužnosti u srijedu, Trumpova administracija je neviđenom brzinom, od srpnja prošle godine smrtnom injekcijom usmrtila 13 zatvorenika. U medijima je osobito naglašeno pogubljenje Lise Montgomery, koja je zadavila trudnu ženu u Missouriju 2004. godine, a koja je bila prva žena koju je savezna vlada pogubila od 1953. godine. Kongresni Demokrati uvode zakone o ukidanju savezne smrtne kazne, ali za prolazak bi bila potrebna određena dvostranačka podrška, što se čini malo vjerojatnim u trenutnoj klimi. Biden bi, međutim, mogao samostalno djelovati na zaustavljanju saveznih kaznenih progona - i, što je dramatičnije, ublažiti preostalih 50 saveznih smrtnih kazni, svodeći ih na doživotni zatvor. Nijedan predsjednik to nije učinio, ali nikada među Amerikancima nije bilo takvog prihvaćanja da je život bez mogućnosti uvjetnog otpusta poželjniji od smrtne kazne.