Ozbiljan izazov GCC-u: Nužnost strukturnih reformi i iranska potpora za šijitske pobune u Zaljevu

Članovi Vijeća za suradnju arapskih zemalja Zaljeva (GCC) su zadnjih nekoliko godina započeli s implementacijom velikih reformi kako bi se prilagodili ekonomskim i političkim izazovima budućnosti. Smanjenje prihoda od nafte je dovelo neke od tih zemalja, čije gospodarstvo uveliko ovisi o energetskim resursima, na rub gospodarske krize. U protekle tri godine, prihodi Saudijske Arabije su pali za više od 50%, s 302 milijarde dolara u 2013. na 147 milijarde dolara u 2016. godini, a njezine devizne rezerve su se smanjile za otprilike 200 milijardi dolara od sredine 2014. godine. Čak i Kuvajt, jedan od financijski najstabilnijih članova GCC-a, predviđa deficit (po prvi puta u zadnjih deset godina) od 26 milijardi dolara za 2017/2018 fiskalnu godinu. Istovremeno, sve države članice GCC-a se bave rastućim demografskim pritiscima i generacijskim razlikama u vodstvu.

Kako bi se suočili s trenutnim i budućim izazovima, države GCC-a su počele sprovoditi intenzivne strukturne reforme. Mjere - uključujući poteze vezane za smanjenje poticaja za goriva, privatizaciju poduzeća i diversifikaciju gospodarstava - imaju za cilj, barem u kratkom roku, ublažavanje gospodarskih problema. Dugoročno, međutim, predviđaju novi društveni ugovor između vlada GCC-a i njihovih građana. Na primjer, napori Saudijske Arabije da nacionalizira radnu snagu i zaposli veći broj žena, će polako, ali sigurno transformirati društvene i političke strukture kraljevstva. No spomenute reforme neće biti lako implementirati, a čelnici država GCC će na svome putu naići na brojne prepreke i otpore. Za zemlje s konzistentnim šiitskim zajednicama, kao što su Bahrein, Kuvajt i Saudijska Arabija, ambiciozne reforme predstavljaju pogoršanje sektaških napetosti između njihovih šijitskih i sunitskih zajednica, dajući Iranu priliku da stekne utjecaj u regiji.