Osvrt na veliki skup prosvjetara u Zagrebu: Zašto je prosvjed na centralnom trgu bio jedna od najvažnijih demonstracija u Hrvatskoj uopće?

Prije nekoliko trenutaka uz taktove "I Can Get no Satisfaction" završio je veliki prosvjed prosvjetnih radnika na Trgu bana Jelačića. I bio je to jedan od onih trenutaka, iznimno rijetkih trenutaka koji bude veliki ponos. Jer ova zemlja kada i "prosvjeduje" onda to najčešće čini zbog pogrešnih razloga - ali ne i danas. Na ovaj prosvjed ne trebaju biti ponosni samo nastavnici koji su vladajućima održali lekciju koja će se pamtiti, na ovaj prosvjed morala bi biti ponosna cijela Hrvatska, odnosno sve ono progresivno u Hrvatskoj što se i dalje žilavo opire primitivizmu, kleptokraciji i svim drugim gadostima koje nezaustavljivo proždiru tkivo jedne zemlje (po tom pitanju svakako nije jedina, cijela regija može se itekako poistovjetiti).

Zašto je današnji prosvjed od tolike važnosti? Po svakom aspektu, od početka do kraja: od civiliziranosti, jedinstva, ogromnog entuzijazma i žestine koju su - mahom mladi nastavnici - demonstrirali na centralnoj pozornici, pametnih i dovitljivih transparenata, pa i do svoje apolitičnosti. Nitko, osim zlobnici i teoretičari zavjera, ne može uperiti prst u ove ljude i reći im da imaju skrivene interese, a svjedočiti takvom prosvjedu je bilo čast.