Ode novac na krumpir i luk - nesposobnost upravljanja u Surinamu

Proteklih nekoliko mjeseci vladao je znatan interes za Surinam, malu bivšu nizozemsku koloniju smještenu na sjeveroistoku Južne Amerike, prvenstveno vođenu velikim otkrićem nafte. Poput Gvajane u susjedstvu, čini se da Surinam raspolaže značajnim obalnim zalihama nafte, što bi moglo mnogo pomoći za povećanje nacionalnog bogatstva države, poboljšanje svakodnevnog života za 560 tisuća stanovnika Surinama i smanjenje sve većeg opterećenja duga države. Kao i Gvajana, Surinam se suočava s izazovima kako upravljati tim novim bogatstvom. To zauzvrat postavlja pitanje potrebe za dobrim upravljanjem.

Surinam, nekoć poznat kao nizozemska Gvajana, jedna je od najmanjih zemalja Južne Amerike. Uživa u relativno visokom životnom standardu, ali se također suočava s ozbiljnim političkim i ekonomskim izazovima. Od osamostaljenja od Nizozemske 1975. Surinam je podnio državne udare i građanski rat. Surinam je jedna od etnički najraznolikijih zemalja u Americi. Većina ljudi potječe od afričkih robova, a radnici iz indijske i javanske vojske, koje su Nizozemci doveli, bavili su se poljoprivredom. Većina političkih stranaka je etnički utemeljena. Zlato, nafta i poljoprivreda ključni su gospodarski sektori. Iskopavanje boksita više nije toliko važna industrija kao što je nekoć bila. Uloženi su napori za diverzifikaciju gospodarstva.