Svijet nakon UN-a: Odbor za mir je privatizacija svjetskog poretka pod američkim vodstvom
UN je stvoren, barem načelno, da ograniči silu velikih - Trump sad gradi Odbor za mir kao klub moći u kojem se utjecaj mjeri lojalnošću i novcem.
Objavljeno
Pitanje pokušava li SAD stvoriti novu verziju Ujedinjenih naroda, naročito Vijeća sigurnosti, kroz svoj "Odbor za mir" prije desetak godina zvučalo bi kao politička fantazija. Danas izgleda konkretnije. Povratkom u Bijelu kuću prošle godine Trump je krenuo u otvoreni obračun s poslijeratnim multilateralnim poretkom i UN-om koji ga simbolizira. Odbor za mir postavljen je kao eksperiment za novi model globalne uprave, ali i kao instrument američke moći u trenutku kad stari okvir više ne osigurava istu razinu kontrole.
Formalno je sve počelo kao projekt vezan uz Pojas Gaze (o čemu smo već opširno pisali, vidi: Gaza nakon uništenja spremna je za brisanje: Trumpov "Odbor za mir" kao eksperiment globalnog protektorata). Trump je ponudio plan primirja i poslijeratne obnove, a Vijeće sigurnosti UN-a u studenome 2025. prihvatilo je rezoluciju koja taj plan podržava i pozdravlja stvaranje Odbora za mir kao tijela koje će nadzirati primjenu. Time je inicijativa dobila minimum međunarodne legitimnosti i vezala se uz krizu, uz obećanje da će koordinirati pomoć, obnovu i političku tranziciju Gaze prema novoj palestinskoj upravi. No, ubrzo se okvir proširio. U Davosu je Trump organizirao potpisivanje Povelje Odbora za mir i iznio ambiciju "trajne međunarodne platforme za rješavanje sukoba", foruma koji može djelovati bilo gdje, u koordinaciji s UN-om, ali s vlastitim pravilima i ritmom. Na izravno pitanje može li taj Odbor jednog dana biti zamjena za UN odgovorio je neodređenim, ali znakovitim "možda".