Odlazak pape Franje dočekan je s tugom vjernika i nevjernika diljem svijeta

Papa Franjo, prvi latinoamerički poglavar Katoličke Crkve, preminuo je 21. travnja 2025. u dobi od 88 godina. Iako je time okončan jedan od najneobičnijih pontifikata u novijoj povijesti, za sobom ostavlja nasljeđe koje se proteže daleko izvan crkvenih zidova. Njegov odlazak dočekali smo sa zvonima koja su potresla rimsku panoramu, ali i s tugom vjernika i nevjernika diljem svijeta. Njegov put, od radničke četvrti Buenos Airesa do prijestolja svetog Petra, bio je jedinstven, baš kao i njegovo papinstvo – skromno, blisko narodu, a istovremeno ispunjeno velikim ambicijama da se Crkvu reformira iznutra te usmjeri prema siromašnima, potrebitima i okolišu koji se sve više uništava.

Nije tajna da je papa Franjo – svjetovnim imenom Jorge Mario Bergoglio – već od prvog dana zadobio golemu naklonost ljudi, osobito onih koji su cijenili njegovu neposrednost i naglasak na društvenoj pravdi. Nakon izbora 2013. godine, odbacio je tradicionalni raskošni papinski stil, ostavši vjeran onom istom jednostavnom raspelu koje je nosio dok je još bio kardinal u Argentini. Kada je prvi put stupio pred vjernike na Trgu svetog Petra, pozdravio ih je jednostavnim "Buonasera" i zamolio za njihov blagoslov. Ta simbolična gesta, koliko god se u početku činila malom, postavila je temelje njegova pontifikata: skromnost, bliskost s ljudima, odbacivanje pompe i usmjeravanje pažnje na one najranjivije u društvu.