Od grčke vatre do turskih pohoda: Bizant - moćno srednjovjekovno carstvo između Istoka i Zapada

476. godina poslije Krista se obično navodi kao datum pada Zapadnog Rimskog Carstva, no njegova istočna polovica je nastavila egzistirati sljedećih tisuću godina u obliku Bizanta, moćnog srednjovjekovnog carstva sa središtem u Konstantinopolu, današnjem Istanbulu. Istočno Rimsko Carstvo je nakon pada postalo svojevrsni nasljednik rimske kulture te je služilo kao brana koja je štitila Europu od invazija sve do 1453., kada je Carigrad osvojen od strane Osmanlija. Radilo se carstvu koji je premostilo jaz između klasičnog svijeta i renesanse.

Kada govorimo o Istočnom Rimskom Carstvu, ono što vrijedi spomenuti je da je pojam "Bizantsko Carstvo" ušao u raširenu upotrebu tek nakon njegovog pada i da je kao takav bio potpuno stran njegovim drevnim stanovnicima. Za njih je Bizant bio nastavak Rimskog Carstva, koji je samo premjestio svoje sjedište moći iz Rima u novi istočni glavni grad Konstantinopol. Iako su uglavnom govorili grčki i bili kršćani, Bizantinci su sebe nazvali "Romaioi", ili Rimljani, te su nastavili s rimskim tradicijama u području prava, kulture i igara. I dok je Bizant s vremenom razvio karakterističan identitet pod utjecajem Grka, nastavio je njegovati svoje rimske korijene sve konačnog pada. Nakon osvajanja Carigrada 1453. godine, turski sultan Mehmed II je čak svojatao naslov "Car Rima".