O svetom mjesecu ramazanu, političkoj krizi muslimanskog svijeta i utjecaju kulturne globalizacije

Prvi dan ovogodišnjeg ramazanskog posta započeo je večernjom molitvom u srijedu 17. lipnja i početkom pridržavanja ramazanskih pravila od 18. lipnja do ramazan bajrama ili Eid al-Fitra 17. srpnja. Ovaj najsvetiji mjesec islama dobro je poznat i nemuslimanima, a osobitosti različitih kultura pridaju značaju ramazana. Uz sve to, dakako, dolaze i posebne političke i gospodarske aktivnosti.

Ramazanski post je četvrti stup islama, i svake godine se prakticira u mjesecu ramazanu, devetom mjesecu islamskog kalendara, u kojemu je po prvi put Kur'an objavljen Proroku Muhamedu. Tijekom ovog posta, svaki musliman i muslimanka kojima zdravlje dopušta moraju se suzdržati od hrane, pića i seksualnih aktivnosti od zore do sumraka. Post je praksa koja postoji u mnogim religijama, ponekad kao kazna, ponekad kao način oslobađanja od usredotočenosti na fizičke potrebe i predanosti duhovnosti. U islamu se ramazanski post smatra načinom stimuliranja odraza ljudske slabosti i ovisnosti o Bogu, usredotočenosti na duhovne ciljeve i vrijednosti, te poistovjećivanja i pomoći manje sretnim ljudima.