Novi procesi 21. stoljeća: Neuspjeh država i rast uloge gradova u međunarodnom prostoru

Međunarodna zajednica, kao rješenje za probleme kolektivnog političkog poretka, izgleda nema kapaciteta da se nosi s transnacionalnim izazovima kao što su klimatske promjene, globalna sigurnost i financijska nestabilnost. Uistinu, struktura međunarodne zajednice je sama postala značajnom preprekom u gorućim pitanjima globalnog upravljanja. Kao jedan od značajnih odgovora jest ponovna pojava gradova kao važnih dionika međunarodne scene. Preuzeli su nove upravljačke uloge i time ispunili rupe nacionalnih država, a svojim doprinosom u novoj strukturi globalnog upravljanja već se vidi da će međunarodni odnosi u 21. stoljeću biti velikim dijelom odnosi među gradovima.

Nedavno je politički teoretičar Benjamin Barber pozvao na stvaranje parlamenta gradonačelnika. Njegov argument uključuje neuspjeh države za odgovore na ozbiljna pitanja transnacionalne uprave, ali i sve veće distanciranje od vlastitih građana koji sve više osjećaju demokratski deficit. Barber smatra da je renesansa urbanog života rješenje za mnoge probleme nacionalne države. Barber ne govori ovdje o utopijskom ili idejnom stvaranju mreže megagradova. Te mreže zapravo već postoje. U svijetu se mogu naći Skupina C40 za klimatsko vodstvo, Međunarodno vijeće lokalnih inicijativa za okoliš, Gradonačelnici za mir, Međunarodni savez pobratimljenih gradova, Ujedinjeni gradovi i lokalne uprave, te Europski forum za urbanu sigurnost. Postoji zapravo preko 200 različitih udruženja gradova na svijetu.