Finska i Norveška ne odustaju od Kijeva, ali prvi put od 2022. izravno razgovaraju s Moskvom. Možda se mijenja sama metoda završetka rata.
U diplomaciji se smjer rijetko mijenja uz veliku buku. Najprije zazvoni telefon koji godinama nije zvonio, a zatim se u službenim priopćenjima pojave izrazi koji su donedavno bili gotovo politički sumnjivi. Zajednički razgovor finskog predsjednika Alexandera Stubba i norveškog premijera Jonasa Gahra Størea s Vladimirom Putinom pripada upravo toj vrsti događaja: sam po sebi ne donosi mir, ali pokazuje (nadajmo se) da je nastavak rata prestao jedini scenarij za koji se Europa priprema.
Važna je i geografija poziva. Moskvu nije zvao Robrt Fico ili neki drugi europski lider kojega se već unaprijed može optužiti za popustljivost prema Rusiji. Moskvu su nazvali čelnici dviju nordijskih članica NATO-a koje graniče s Rusijom i snažno podupiru Ukrajinu. Finska je upravo zbog rata napustila dugogodišnju vojnu neutralnost, dok Norveška desetljećima balansira između odvraćanja i nužne suradnje s Moskvom na krajnjem sjeveru. Ako takve zemlje zaključuju da su izravni razgovori potrebni, nije teško zaključiti da se europska računica očito mijenja.