Nisu svi irački Kurdi za nezavisnost - pitanje šijitskih Kurda i njihove diskriminacije

Irački Kurdistan će u rujnu održati referendum o nezavisnosti ove autonomne iračke pokrajine. To je već svima jako poznato, a hoće li do referenduma doista i doći ovisi o unutarpolitičkim okolnostima u Erbilu i pragmatičnosti vlasti kurdistanskog predsjednika Masuda Barzanija. Sve je više pokazatelja da je referendum lukav izlazak iz političke krize koja potresa Kurdistan i pokušaj nacionalističkog populizma kako bi suzbio političku oporbu u vlastitoj zemlji. I dok se neke stranke skanjivaju odbiti referendum, istovremeno znajući da bi ih takav potez uništio, postoje Kurdi koji su protiv neovisnosti nove kurdistanske države. Među njima prednjače šijitski Kurdi.

Kao cjelina, kurdski narod pripada mnogim različitim religijama i denominacijama, te su vjerski možda najraznolikiji narod Bliskog istoka. Zbog nacionalne koherentnosti, upravo kao i Albanci, Kurdi su poznati po velikoj vjerskoj snošljivosti i vjerskim slobodama. Ipak, većina Kurda su sunitski muslimani, koji pripadaju šafijama po islamskom zakonu. Manjinu muslimanskih Kurda čine šijiti, koji žive prvenstveno u iranskim provincijama Ilam i Kermanšah, te u središnjem i jugoistočnom Iraku (zvani Fajlije). Kurdi su ujedno poznati kao veliki sufiji (mistici), a u istočnoj Anatoliji živi velik broj Kurda koji su pripadnici alevija. Ovi Kurdi su povijesno bili ključni za osnivanje Safavidske dinastije u Iranu i time pridonijeli nastanku šijitskog Irana.