Neriješeni statusi Balkana: Kako i zašto Bugarska koči makedonski pristup EU

Bugarska je zaprijetila da će blokirati međuvladinu konferenciju koju je za prosinac 2020. predložila Europska komisija (EK) i koja treba otvoriti pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom. Bugarske vlasti žele prisiliti ovu zemlju da službeno prizna postojanje makedonske nacije i jezika kroz svoje tumačenje povijesti kao rezultat denacionalizacije lokalnih Bugara tijekom razdoblja Jugoslavije. Bugarska očekuje da će njezini partneri iz Europske unije (EU) podržati njezinu poziciju. Akcije Bugarske, motivirane unutarnjom politikom, kompliciraju politiku proširenja EU-a na zapadni Balkan. U ožujku 2020. Vijeće EU dogovorilo se - više od deset godina nakon prve preporuke EK - otvoriti pristupne pregovore s Makedonijom. To se dogodilo nakon provedbe nove metodologije proširenja koju je Francuska predložila blokirajući isti taj proces 2019. godine. Ranije, gotovo desetljeće prije ovih događaja, Grčka je sprječavala tadašnju europsku integraciju Makedonije, ali se odrekla tog stava 2018. godine nakon što je Prespanski sporazum promijenio ime zemlje u Sjevernu Makedoniju. Promjena je bila moguća nakon što je konzervativnu vladu VMRP-DPMNE u Makedoniji zamijenio socijaldemokratski kabinet, koji je 2017. godine također potpisao Ugovor o prijateljstvu, dobrom susjedstvu i suradnji s Bugarskom.

Bugarska izjavljuje potporu proširenju Unije na zapadni Balkan. Prioritet bugarskog predsjedavanja Vijećem EU 2018. godine bio je učiniti ovaj proces dinamičnijim, a u Sofiji su EU prvi put u desetljeću i pol sazvali summit na kojem je bio prisutan i cijeli Zapadni Balkan. Bugarska se predstavila kao promicatelj interesa regije u EU, a premijer Bojko Borisov čak je potražio zasluge za posredovanje u sporazumu između Makedonije i Grčke iako nije u njemu sudjelovao. Godinu dana kasnije, u lipnju 2019., Bugarska se pridružila poljsko-slovensko-talijanskoj izjavi koju je podržalo još 13 zemalja EU, pozivajući Vijeće da započne pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Također je postala suvoditelj Makedonije na summitu Berlinskog procesa 2020. Međutim, podrška Bugarske proširenju EU slabi i postaje uvjetna. Nije bila među devet država članica koja je u prosincu 2019. godine dala protuprijedlog francuskom konceptu reforme ove politike. To je bila posljedica okvirnog stava koji je u listopadu predstavila bugarska vlada na forumu EU-a. Podržana je međustranačkom rezolucijom bugarskog parlamenta. U konačnici, u ožujku 2020., ovo je postalo formalno vladino stajalište koje je definiralo uvjete za potporu daljnjoj integraciji Sjeverne Makedonije.