Neizvjesna budućnost EU i Angele Merkel: Hoće li se pronaći održivo rješenje prije nego milijuni novih migranata stignu na europske granice?

Na vidiku se ne vidi kraj migrantskoj krizi koja već intenzivno posljednje tri godine potresa države Europske unije. Tri godine nakon najvećeg izbjegličkog vala nakon Drugog svjetskog rata tenzije se ne smiruju, dapače, trenutno su usijale političke podjele kako se nositi s migracijskim tokovima iz Afrike, Bliskog istoka i Azije. S obzirom na to da valovi dolaska novih migranata usprkos raznim blokadama ne prestaju, Pariz i Berlin gledaju da stave teret davanja azila na države u kojima se migranti prvi put registriraju. To po svemu sudeći znači da će se europski vrh vratiti "starim pravilima" što bi moglo dodatno podijeliti Europu.

Tijekom njihovog sastanka uoči EU summita, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron obvezali su se kako će se "združeno i rezolutno boriti" protiv onoga što su eufemistički nazvali "drugostupanjski pokreti unutar EU". Takvo prikriveno izražavanje korišteno u tzv. Deklaraciji Meseberg usvojenoj od dvoje državnika efikasno znači jednu stvar: Macron i Merkel žele da svi novi tražitelji azila ostanu u EU državama gdje su se prvi puta registrirali dok se njihov slučaj obrađuje. Na taj način bi države članice na južnim granicama EU bile prepuštene same sebi u nošenju s novim dolascima izbjeglica.