NATO, Brexit i pad moći talasokracija

Predstavnici vlada i država članica NATO-a okupit će se u Varšavi 8. i 9. srpnja na susretu na vrhu koji je već proglašen povijesnim. Ovakvo snažno obilježavanje nije samo zbog percipiranih sigurnosnih izazova koji dolaze s Istoka i s Juga, već prije svega ishod britanskog referenduma i uspjeh Brexita. Nesigurnost europske budućnosti nanosi također pitanja oko najvećeg svjetskog političko-vojnog saveza, uza sve poruke Britanaca da se NATO nema čega bojati.

Ali, nije baš tako. Slaba i podijeljena Europa ujedno slabi i NATO. Jasno sagledavanje budućnosti Europske unije nije samo važno u pogledu financijske i ekonomske stabilnosti, nego i zbog geopolitičkih razloga. Putinova Rusija se smatra najvećom prijetnjom s Istoka upravo jer se očekuje da će iskoristiti europsku slabost. Aneksija Krima i moskovska potpora separatistima u istočnoj Ukrajini se među NATO-ovim generalima tumači samo kao ekspanzionizam geostrateških namjera Kremlja. Zbog toga NATO počinje gomilati vojne snage na istočnim granicama te ujedno podiže masovnu paniku među stanovnicima Poljske i tri baltičke države. Moskva je također nedavno najavila da će dvije divizije biti alocirane iz baza istočno od ruskog glavnog grada na zapadne granice zemlje, a modernizacija ruskih vojnih snaga napreduje unatoč recesiji gospodarstva.