Kriza oko Hormuza dovela je Washington u poziciju da za izlaz iz rata mora tražiti pomoć od svog najvećeg strateškog rivala.
Traje sastanak Donalda Trumpa i Xi Jinpinga u Pekingu, u trenutku dok se kriza oko Irana više ne može držati u okvirima regionalnog sukoba. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca, američka pomorska blokada Irana i rast cijena goriva u SAD-u pretvorili su rat u pitanje globalne ekonomske stabilnosti. Washington sada od Pekinga traži ono što bi još donedavno nerado priznao - pomoć strateškog rivala. No Kina nije humanitarna služba američke vanjske politike. Ako Xi Jinping bude pritiskao Teheran da ponovno otvori Hormuz, cijena toga bit će politička, a vjerojatno će se naplatiti tamo gdje je Pekingu najvažnije – na Tajvanu.
Američka pozicija izgleda snažno samo na površini, možda više čak ni tamo. Trump tvrdi da mu Xi "ne treba" i da je situacija "pod kontrolom", ali činjenice sugeriraju drukčije. Ako je rat iscrpio američku diplomaciju, podigao inflaciju, uzdrmao popularnost predsjednika i pokazao da vojna sila ne može lako natjerati Iran na kapitulaciju, onda Washington više ne pregovara iz pozicije potpune nadmoći. On pregovara iz pozicije sile koja još uvijek ima golemi arsenal, ali sve manje prostora za jednostrano nametanje ishoda.