Može li uspjeti plan ujedinjenja Moldove i Rumunjske?

Stota godišnjica ujedinjenja Moldovske demokratske republike (Besarabije) s Rumunjskom 27. ožujka pokazala je svu težinu identitetskih pitanja u moldovskom društvu. Intenzitet ovih rasprava pred parlamentarne izbore godi proruskoj Socijalističkoj stranci. Rumunjska s druge strane podupire vladu Demokratske stranke, koja je pokazala prorumunjske stavove, ali nije ujedno učinila potrebne reforme zbog čega se nade Moldavaca u brži pristup Europskoj uniji rasplinjuju.

U Besarabiji je 1917. godine osnovana Moldovska Demokratska Republika na teritoriju između rijeka Prut i Dnjestar, a godinu dana potom se ona spojila s Rumunjskom. Sovjetski Savez je 1940. godine pripojio Besarabiju. Njezin središnji dio je bio povezan s teritorijima na lijevoj obali rijeke Dnjestar, a to je danas separatistička samoprozvana Republika Transnistrija koju nitko ne priznaje, čak ni Rusija. Na tom području se kasnije stvorila Sovjetska Socijalistička Republika Moldavija. Ona je 1991. godine proglasila neovisnost i prozvala se Republikom Moldovom. Odmah potom su se pojavili glasni zahtjevi unionista s Rumunjskom koji su htjeli obnoviti čin iz 1918. godine, ali je to dovelo do sukoba s Transnistrijom a jaka gospodarska kriza je ojačala postkomunističku nomenklaturu. Danas je sjedinjenje s Rumunjskom i dalje prisutno u političkom diskursu iako se o njemu ne govori toliko s ciljem realne implementacije koliko kao političko oružje.