Može li Austrija vratiti staru slavu graditelja mostova između Istoka i Zapada?

Mlađahan, ali odlučan predsjednik austrijske vlade Sebastian Kurz u kratko je vrijeme prouzročio strah među europskim državama članicama nekoliko mjeseci prije nego će Austrija preuzeti predsjedavanje Europskom Unijom. Osnivanje nove koalicijske vlade u kojoj sjede konzervativna Austrijska narodna stranka (ÖVP) i desničarska Slobodarska stranka Austrije (FPÖ) tvori novo doba austrijske politike sa značajnim posljedicama po regiju Srednje Europe. Prema riječima Kurza, Austrija želi postati most između zapadnih i istočnih članica Europske Unije, a to potvrđuje i međunarodno djelovanje njegove vlade. Kurz je za svoj prvi vanjskopolitički posjet odabrao Bruxelles, dok je ministrica vanjskih poslova Karin Kneissl otišla u Bratislavu. Prvi premijer koji je posjetio Beč nakon stvaranja nove vlade je mađarski predsjednik vlade Viktor Orban.

Austrija se time ponovno vraća svojoj tradiciji povezivanja europskog Istoka i Zapada, sa svojim posebnim povijesnim odnosom prema Češkoj Republici, Hrvatskoj, Slovačkoj i Mađarskoj, sve nekoć dijelovima Habsburškog Carstva i kasnije Austro-Ugarske Monarhije. I kasnije je Austrija imala tu ulogu. Za vrijeme Hladnog rata, Austrijanci su ostali neutralni, zbog čega je Beč postao pogodnim mjestom susreta vlastodržaca, disidenata i špijuna iz oba bloka. Ovdje su se susreli Nikita Hruščov i John F. Kennedy 1961. godine, kao i Jimmy Carter i Leonid Brežnjev 1979. Nakon Hladnog rata, Austrija se okrenula zapadnoeuropskim partnerima, ali nije zaboravila na stvaranje jakih odnosa s bivšim komunističkim zemljama. Austrija je bila ta koja je prvo s Mađarskom, Italijom i još tadašnjom Jugoslavijom stvorila Kvadragonalu odnosno kasnije Pentagonalu, da bi se to prometnulo u Srednjoeuropsku inicijativu.