Makedonija, FYROM ili možda Jugozapadna Bugarska? Vruće ljeto u Skopju i može li se imenom spriječiti novi sukob na Balkanu

Nakon dvadeset i šest godina postojanja i usred velike političke krize, Makedonija je najzad odlučila popustiti pod teškim pritiscima i prihvatiti da se u međunarodnom prostoru ne može služiti svojim vlastitim imenom. Novi makedonski premijer Zoran Zaev, koji je na to mjesto došao snažnim pritiskom Washingtona na predsjednika Gjorgea Ivanova, prošlog je tjedna u Bruxellesu najavio da bi njegova zemlja mogla zatražiti članstvo u Europskoj uniji i NATO Savezu pod imenom bivša Jugoslavenska republika Makedonija (FYROM).

Cijela zavrzlama poslovično uključuje Grčku, ali i druge države koje obuhvaćaju Makedoniju i koje redom negiraju makedonsko ime i makedonsku naciju, što sve ima svoje korijene u ranom 20. stoljeću kada je oružani sukob u Balkanskim ratovima bio vezan i za cijepanje Makedonije na tri dijela (Vardarska ili današnja Makedonija; Pirinska Makedonija u Bugarskoj; Egejska Makedonija u Grčkoj). Zaseban sukob oko imena započeo je već nakon Drugog svjetskog rata i označio je bilateralne odnose Jugoslavije i Grčke, ali je posebno uzao maha nakon što je Socijalistička republika Makedonija 1991. proglasila nezavisnost.