Madurov izbor - autokracija ili odstupanje s vlasti

U Venezueli je došlo do velikih prosvjeda nakon što je Vrhovni sud preuzeo zakonodavne ovlasti od Nacionalne skupštine, venezuelanskog parlamenta. Time se stanovnici ove južnoameričke države pribojavaju da se približava autoritarna vladavina predsjednika Nicolasa Madura. Organizacija američkih država (OAS) opisala je ovaj potez konačnim udarcem na demokraciju u toj zemlji, a i svjetski mediji ne gledaju s optimizmom na situaciju. Ovom odlukom raspušta se izabrani parlament u kojemu su dominirali oporbeni zastupnici predsjedniku. Maduro je dugo vremena bio u političkoj borbi s oporbom desnog centra, te je tek u ožujku konačno konsolidirao svoju moć.

Sud je opravdao svoj potez ukazujući da su zakonodavci u teškoj situaciji jer se govori o izbornim neregularnostima za tri oporbena zastupnika na izborima 2015., ali također nema pokazatelja hoće li i kada vratiti zakonodavne ovlasti parlamentu. I prije je Vrhovni sud Venezuele podupirao ljevičarskog predsjednika i nasljednika legendarnog Huga Chaveza čak i u stvarima koje ne spadaju u ustavnu odredbu suda. Ponajviše se to odnosi na pomoć Maduru u učvršćivanju vlasti, što ide teško s obzirom na gospodarsku krizu u zemlji. Venezuelanska politička scena se ugrubo sastoji od Chavista, odnosno sljedbenika socijalističkih politika pokojnog Chaveza i Ujedinjene socijalističke stranke koja je na vlasti 17 godina. Nakon što je Chavez umro 2013. Nicolas Maduro je izabran za predsjednika s obećanjem da će nastaviti Chavezove politike. Chavisti smatraju da su Chavez i Maduro iskoristili naftno bogatstvo Venezuele kako bi značajno smanjili nejednakost u društvu i spriječili daljnje propadanje u siromaštvo.