Mađarski referendum protiv azilanata

U sve složenijem mađarskom odnosu prema Europskoj uniji dolazi se do nove međe: mađarski glasači izaći će u nedjelju, 2. listopada, na referendum kojim će iskazati da li prihvaćaju plan EU za redistribuciju tražitelja azila unutar Unije. Radi se o planu koji je Europska komisija predložila krajem 2015. kako bi se pravedno raspodijelio pritisak migrantskog vala na pojedine zemlje, kao što su Grčka i Italija. Međutim, članice Europske unije su odlučile ignorirati prijedlog Komisije, te je samo manji broj tražitelja azila doista i raspoređen po drugim državama. Među zemljama koje su iznimno protiv ovakve distribucije azilanata jest i Mađarska, prva koja je počela graditi ograde i žice oko svog teritorija zbog ilegalnog prelaska ljudi.

Naravno, mađarski referendum je odraz i političkog stanja u samoj zemlji, odnosno dodatno osnaživanje moći ionako moćnog premijera Viktora Orbana i njegove stranke Fidesz. Vlada u Budimpešti nastoji povećati svoj populistički apel i predstaviti se kao jedinog zaštitnika suverenosti, identiteta i sigurnosti zemlje. Nasuprot tome stoji doista činjenica da je Mađarska u vrhu zemalja po primljenom broju azilanata u odnosu na svoje stanovništvo. Mađarska je bila glavna migrantska ruta prema Srednjoj i Sjevernoj Europi. Zatvaranje mađarskih granica, izgradnja zidova i odvraćanje migranata je zapravo u potpunosti poštivanje zakonskih odredbi Schengenske zone. Nacionalistička retorika Fidesza međutim nije samo anti-imigrantska. Ona je ovdje da zaštiti mađarsku glavnu političku snagu od konkurenta s krajnje desnice, stranke Jobbik.