Ljubodrag Simonović: Buržoazija, proletarijat i suvremeni kapitalizam - pretvaranje radnika u svoje saveznike -"potrošače"

Jedna od najvažnijih ideja iz Manifesta komunističke partije koju je suvremeni kapitalizam doveo u pitanje je da je kapitalizam "revolucionarni" poredak i da je, shodno tome, buržoazija "revolucionarna" klasa. Po Marksu, osnovni historijski "zadatak" buržoazije je da omogući čovjeku ovladavanje prirodnim zakonima i da se na taj način oslobodi zavisnosti od prirode i iscrpljujućeg tjelesnog rada da bi mogao razviti svoje univerzalne stvaralačke moći. "Revolucionarna uloga" buržoazije sastoji se u tome, da stvori uvjete za "skok iz carstva nužnosti u carstvo slobode" (Engels). To je osnovni razlog zašto je Marks dao prvorazredni značaj razvoju proizvodnih snaga. Istovremeno, buržoazija je eksploatatorska klasa koja postaje reakcionarna u trenutku kada kapitalistička privatna svojina postane prepreka za razvoj proizvodnih snaga. Tada dolazi vrijeme za socijalističku revoluciju.

Za Marksa, odnos između buržoazije i proletarijata ima dijalektički karakter. Buržoazija proizvodi proletarijat kao svoj antipod: priroda buržoazije uvjetuju prirodu proletarijata. Po Marksu, revolucionarni karakter kapitalizma, što prije svega znači ukidanje zavisnosti čovjeka od prirode na temelju kapitalističkog razvoja proizvodnih snaga, pruža mogućnost radnicima za revolucionarni preobražaj društva. Savladane sile prirode otvaraju mogućnost da se uspostavi takav način rada s kojim će čovek realizirati svoje stvaralačke moći, i takav društveni poredak u kojem će biti ukinuti odnosi eksploatacije čovjeka od strane čovjeka. Za Marksa, najvažniji zadatak radničke klase je da oslobodi čovječanstvo od neljudskih uvjeta života i u tom kontekstu od klasnog poretka. Tome odgovara Marksov "kategorički imperativ": "da se sruše svi odnosi u kojima je čovjek poniženo, ugnjetavano, napušteno, prezreno biće...".