Kriza u Kamerunu postaje sve veća - Strašni zločini zahtijevaju hitno djelovanje Katoličke crkve i međunarodnih posrednika

Tijekom proteklih mjeseci vlada Kameruna dala je razne naznake da se pristup anglofonskoj krizi, koja godinama predstavlja sigurnosnu prijetnju zemlji, možda mijenja. Nakon tri godine eskaliranog nasilja, 30. rujna vlada je otvorila Veliki nacionalni dijalog. Nekoliko dana kasnije, predsjednička pomilovanja dobilo je preko 300 ljudi koji su uhićeni zbog prekršajnih prijava povezanih s anglofonskim prosvjedima. A ubrzo nakon toga vlasti su objavile da su oslobodile nekoliko oporbenih ličnosti, uključujući predsjedničkog kandidata Mauricea Kamtoa koji je proveo više od osam mjeseci u zatvoru. Na površini, ove politike sugeriraju pomak u strategiji prema pomirenju. Međutim, istodobno se razina nasilja između kamerunskih vojnih i secesionističkih boraca pojačala posljednjih tjedana. Legitimno je pitanje stoga je li se zaista promijenio pristup vlade zbog anglofonske krize?

Kamerunska anglofonska kriza, koja je započela u listopadu 2016., dovela je u sukob snage sigurnosti i dobro naoružanih separatista koji se bore u ime marginalizirane manjine koja govori engleski jezik. Napad separatista među Anglofonima raste kako vlada predsjednika Paula Biye smanjuje povijesne pritužbe zajednice. Nasilje se proširilo: više od 100 civila i najmanje 43 pripadnika sigurnosnih snaga navodno su poginuli u posljednjih sedam mjeseci, kao i nepoznat broj naoružanih militanata. Neki dokazi upućuju na to da separatisti kontroliraju teritorij; 34.000 izbjeglica sklonilo se u nesigurnim uvjetima u Nigeriji, a oko 40.000 osoba raseljeno je u regiji jugozapadne anglofone provincije. Očekuje se da mnogi militanti služe u borbama kako bi pregovarali s vladom Biye s pozicije snage. Afrička unija i zapadne sile pozvale su na dijalog. Vlada se slaže s potrebom razgovora, ali odbija pozive aktivista Anglofona na vanjsko posredovanje i protivi se svakoj raspravi o federalizmu.