Zašto bi kineski znanstvenici najviše profitirali od Trumpovog povratka nuklearnim testovima

Trump je najavio kako je "naložio" obnavljanje američkih nuklearnih testova nakon 33 godine moratorija. Učinio je to najprije na društvenim mrežama, a zatim i u neformalnim izjavama tijekom posjeta Južnoj Koreji, govoreći da će SAD testirati "na jednakoj osnovi" s drugim silama. Poruka je zazvučala kao dramatičan zaokret, ali je ostala namjerno neodređena: je li mislio na stvarne podzemne nuklearne detonacije ili tek na letna ispitivanja nositelja (raketa) kakva SAD ionako rutinski provodi? Čak su i pojedini dužnosnici sugerirali da je moguće kako predsjednik miješa te dvije kategorije – što ostavlja prostor za tumačenje da je riječ prije o političkom signalu nego o operativnom planu.

Neodređenost ne smanjuje rizik. Sustav kontrole naoružanja već godinama erodira: INF je mrtav, CTBT nikad nije zaživio jer ključne države – uključujući SAD i Kinu – nisu ratificirale, Rusija je 2023. dodatno "poništila" svoju ratifikaciju kako bi se dovela "u ravnotežu" s Washingtonom, a New START istječe u veljači 2026. Ako SAD formalno prekine moratorij i detonira prvu bojevu glavu još od 1992., odgovor Moskve i – posredno ili izravno – Pekinga bio bi gotovo siguran. Time bismo dobili utrku testiranjima, ne samo utrku zveckanjem.