Kraj neoosmanske politike - regionalne posljedice rušenja ruskog zrakoplova

Nemamo namjeru za eskalacijom ovog incidenta. Samo branimo našu vlastitu sigurnost i prava naše braće, rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, napominjući da se turska politika prema Siriji neće promijeniti. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je komentirao da se rušenje ruskog zrakoplova može shvatiti samo kao planirana provokacija, ali je ujedno umanjio zabrinutost da bi moglo doći do vojnog odgovora. Unatoč bombastičnim medijskim napisima, Rusija neće krenuti u rat protiv Turske, ali je ruski premijer Dmitrij Medvjedev izjavio kako će postojati ekonomski troškovi Turske u smislu zajedničkih projekata i turskih ulaganja u Rusiji. Kao vojni odgovor, Rusija će u Siriji postaviti S400 Triumf projektile zemlja-zrak.

Time će se najvjerojatnije završiti zaoštravanje odnosa između dvije zemlje. Ali pitanje ostaje kako će Turska nastaviti svoju politiku koja je okaljana brojnim nedaćama; od gotovo otvorene potpore terorističkim organizacijama, preko pokretanja nasilja protiv Kurda, pa sve do rušenja aviona. Tursko-ruski odnosi već su napeti zbog vojne potpore Moskve sirijskom predsjedniku Bašaru al-Asadu. Ti odnosi bi se sada mogli radikalno promijeniti. Izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina o tome da je Turska zabila nož u leđa i pomogla teroristima je već legendarna. Turci na to nisu pokazali nikakve namjere da opravdaju svoj čin. Turski premijer Ahmet Davutoglu je ljutito reagirao jer je u regiji Latakia rusko zrakoplovstvo napadalo turkmenske vojnike, koji su turski saveznici.