Komentar: Je li odluka španjolskog suda po pitanju katalonskih separatista pravedna?

Španjolski Vrhovni sud osudio je devet vođa katalonskog pokreta za neovisnost na zatvorske kazne u rasponu između devet i trinaest godina nakon što su osuđeni za pobunu. Separatisti su svojim referendumom o neovisnosti prekršili ustav zemlje, presudio je sud. U Kataloniji je došlo do masovnih prosvjeda protiv ovakve odluke, ali ona je sasvim logična.

Separatistička saga polarizirala je španjolsku politiku, a suđenja su bila prilika za separatističke simpatizere i oživljenu krajnju desnicu. Nekoliko promatrača kaže da zemlja nije bila toliko podijeljena nakon smrti diktatora Francisca Franca 1975. godine. Bez obzira na odluku suda, gotovo je sigurno da će ona frustrirati jednu od dvije skupine. Sud i zemlja uhvaćeni su, kako kaže stara španjolska izreka, između mača i zida. Uoči glasanja o neovisnosti 2017., španjolski je Ustavni sud odredio planirani referendum nezakonitim. Kad je katalonska vlada svejedno nastavila s njim, suđenje je bilo neizbježno. Desetak optuženih suočeni su s optužbama, koje se razlikuju od zlouporabe javnih sredstava do pobune u odnosu na njihovu ulogu na referendumu. Suprotno tome, neki su zadržani u 'preventivnom pritvoru' i do izricanja odluke provest će dvije godine u zatvoru. Potencijalne kazne kreću se od privremene zabrane obavljanja javne dužnosti do maksimalno 25 godina zatvora. U svojoj presudi, sedam sudaca Vrhovnog suda napisalo je da je ono što su katalonski čelnici predstavili kao legitimno ostvarivanje prava na odluku ustvari 'mamac' za mobilizaciju građana i vršenje pritiska na španjolsku vladu za dodjelu referenduma o neovisnosti. Na suđenju je bilo više od 500 svjedoka, uključujući bivšeg premijera Mariana Rajoya, i 50 saslušanja na nacionalnoj televiziji. Branitelji su tvrdili da čelnici secesionističkog pokreta vrše volju otprilike polovice od 7,5 milijuna stanovnika Katalonije koji bi, prema anketama javnog mnijenja, željeli da regija bude zasebna zemlja.