Kirgistan između Rusije i Kine

Srednjoazijski prostor je vrlo važan Rusiji. Kao dio nekadašnjeg Sovjetskog Saveza i Ruskog Carstva, današnje republike su služile Moskvi kao tampon zona između same Rusije i Sibira spram kolonijalnih sila i novonastalih država nakon Drugog svjetskog rata. Ovo 'blisko susjedstvo' važan je dio ruske euroazijske ideje, okosnica Euroazijske unije koja nikako da zaživi u svojoj punini, ali u posljednje vrijeme je i područje velike borbe za utjecaj između Rusije i Kine. U toj borbi je jedna država posebno istaknuta, Kirgistan. Malena, ali strateški značajna zemlja je područje značajne sigurnosne i gospodarske aktivnosti Rusije i Kine. Iako Moskva i Peking imaju poticaj za suradnjom u Kirgistanu zbog zajedničkih gospodarskih mogućnosti i sve veće nestabilnosti u regiji, njihovi suparnički interesi mogu u budućnosti dovesti do napetosti.

Posljednjih tjedana obje zemlje su povećale svoje sigurnosne odnose s Kirgistanom. Prvo je 22. lipnja Vladimir Šamanov, čelnik Obrambenog i sigurnosnog odbora Ruske državne Dume najavio kako je Rusija u pregovorima s Kirgistanom i Kazahstanom oko slanja trupa u Siriju kao dio mirovnih snaga. Dva dana kasnije kirgistanski predsjednik Almazbek Atambajev je potvrdio ruski interes u proširenju vojne baze Kant u zemlji. Kina je 27. lipnja započela zajedničke vježbe kirgistanskih i kineskih pograničnih snaga kako bi se pospješila sposobnost borbe protiv krijumčarenja oružja kroz kinesku provinciju Xinjiang.