Kinesko plavo gospodarstvo: Pomorski put svile

Već godinama se govori o kineskoj inicijativi Jedan pojas, jedan put odnosno o suvremenom Putu svile koji bi infrastrukturno povezao Narodnu Republiku Kinu preko srednjoazijskih republika s Europom, a čiji kraci sežu također do Rusije, Irana, Pakistana i drugih država. No, Kina podjednako ulaže u Pomorski put svile, manje poznatu inačicu infrastrukturnog širenja kojim Kina postaje važnim sudionikom u svjetskoj pomorskoj trgovini, brodogradnji, drugim područjima 'plavog gospodarstva', a uz to se širi područje djelovanja kineske mornarice kao oblik natjecanja za utjecaj na globalnim razinama. Već sada plavo gospodarstvo čini 10 posto kineskog BDP-a.

Iako je Xi Jinping najavio Put svile u punom jeku tek početkom ove godine, Pomorski put svile već djeluje desetljećima i važan je dio kineskog gospodarskog rasta. Kina je sveprisutna u svjetskim lukama i na glavnim svjetskim pomorskim pravcima, posebice onim koji vode iz Kine u Europu preko tjesnaca Malacca, Bab el-Mandeb i Suez. Ovo su inače najprometniji pravci svjetskoga pomorstva: čak 25 posto svjetske trgovine prolazi kroz tjesnac Malacca! Pomorska trgovina s Europom je tri puta veća od trgovine posredovane zrakoplovom i željeznicama, a sada je Kina započela sa sasvim novom idejom – Ledenim putom svile koji bi koristio sjeverni prolaz preko Arktičkog oceana. Ove zime je prvi kineski brod prošao tom rutom i završio putovanje u Norveškoj, a da mu nije bio potreban ledolomac.