Prije otprilike dvije godine u Kazahstanu je došlo do promjene vodstva, kada je Kassym-Jomart Tokayev preuzeo dužnost šefa države nakon predsjedničkih izbora. Od tada su u zemlji provedene brojne reforme. Prije ovih izbora, Nursultan Nazarbajev bio je predsjednik gotovo tri desetljeća do 2019. godine i izgradio je temelj koji je omogućio Kazahstanu da postane najveće gospodarstvo i najveće ulagačko odredište u regiji. Pod Nazarbajevim, Kazahstan je također uspio izgraditi dobre odnose sa svim svojim susjedima, kao i s Europom i Sjedinjenim Državama.
Kazahstan izgleda kao svojevrsna "pozitivna anomalija"-post-sovjetska država s bogatim prirodnim resursima, deveta najveća zemlja na svijetu po površini i smještena u samom zemljopisnom središtu Euroazije. Unatoč izrazito nepovoljnom geopolitičkom kontekstu i vlastitom položaju na spoju interesa globalnih igrača, Kazahstan do danas pouzdano održava i unutarnju političku stabilnost i konstruktivne odnose sa svim glavnim akterima globalne igre. Slučaj Kazahstana je od posebnog interesa budući da je povijesno područje Srednje Azije, smješteno na sjecištu Europe i Azije, bio talac Velike igre između svjetskih sila. Strateški važan zemljopisni položaj, bogati prirodni resursi praktički osuđuju regiju na neizbježnu sudbinu "geopolitičkog razdvajanja" između interesa svjetskih sila.