Kako vjera utječe na američku vanjsku politiku: O ideji božanske misije da SAD mora mijenjati svijet

Većina američkih državljana smatra da religija ima veliku ulogu u njihovim životima, daleko više od Europljana. Time se Amerikanci ističu među razvijenim zemljama svijeta. Prema istraživanju centra Pew, 70,6 posto Amerikanaca smatra se kršćanima, od čega 46,5 posto pripada jednoj od protestantskih crkava, dok 20,8 posto su rimokatolici. Oko šest posto stanovništva pripada drugim religijama, ponajviše židovstvu, budizmu, hinduizmu i islamu. Najreligioznije su savezne države Srednjeg Zapada (tzv. Bible Belt, Biblijski pojas), a najmanje su religiozne gospodarski razvijenije države Istočne obale, među kojima prednjači New Hampshire sa samo 20-ak posto religioznih. S obzirom da američki predsjednici često imaju istančan osjećaj za religiju, te da polažu svoju predsjedničku zakletvu na Bibliju uz zaziv Božje pomoći u obavljanju predsjedničke dužnosti.

Naravno, uz sve to ide i određena doza licemjerja, kao i vjerskog fundamentalizma. Toliko spominjan fundamentalizam kao pokret ima svoje korijene u puritanskim protestantima u SAD-u, a prljava američka politika ima malo poveznica s bogobojaznošću. No, koju ulogu religija doista ima u State Departmentu, te kako Amerikanci djeluju u svijetu na temelju vjere?