Kako riješiti pitanje centra velikih abrahamskih religija: Može li Jeruzalem opet postati corpus separatum?

Jeruzalem. Sveti grad židova, kršćana i muslimana ima povijesni status i mnoštvo osjetljivih tema. Izrael je ponovno utonuo u krizu na rubu izbijanja treće palestinske intifade nakon što su izraelske snage postavile detektore metala na Brdu Hrama i pokušale proširiti kontrolu nad džamijom Al-Aksa pod krinkom sigurnosti. Na zasjedanju Vijeća sigurnosti UN-a donesen je stav o podupiranju sveobuhvatnog, pravednog i trajnog rješenja pitanja grada Jeruzalema. Tada je došao jedan prijedlog koji, iako zvuči ponešto suludo, može doista biti rješenje stalnih prijepora oko Jeruzalema. Monsinjor Simon Kassas, otpravnik poslova u veleposlanstvu Vatikana pri UN-u izložio je vatikanski stav da se Jeruzalemu treba jamčiti međunarodno priznat poseban status kako bi se osigurala sloboda religije svih građana grada, kao i siguran i slobodan pristup svetim mjestima vjernicima svih religija i nacionalnosti.

Brdo Hrama je jedno od nekoliko mjesta u Palestini koje je povijesno bilo upravljano kao posebno područje. Osobito je status quo takvih područja bilo jamčeno tijekom vladavine Osmanskog carstva u 18. i 19. stoljeću, kada se posebna kontrola odvijala nad sedam mjesta u Jeruzalemu i dva mjesta u Betlehemu. Sedam od tih mjesta su kršćanska, a odgovornost za njihovo upravljanje leži u rukama različitih kršćanskih crkava, dok su dva mjesta (Zid plača i džamija Al-Aksa, te grobnica Rahele u Betlehemu) dijeljena u upravi između Židova i muslimana. Status quo znači da je i najmanja promjena morala biti potvrđena od strane svih uključenih dionika, a unilateralno postavljanje detektora se može jasno vidjeti kao kršenje ovog načela koje je nastavilo biti na snazi i nakon nekoliko stoljeća.