Kako je Mađarska održala odnose s Rusijom unatoč sankcijama

Mađarsko-ruski ekonomski odnosi temelje se na energetskoj industriji. Napori Mađarske da izgradi bliže političke odnose s Rusijom nakon 2010. godine nisu rezultirali značajnim povećanjem bilateralne trgovine, investicija ili većim ruskim utjecajem izvan energetskog sektora. Ekonomske sankcije EU nametnute Rusiji i uvođenje protusankcija 2014. uzrokovale su značajan pad mađarskog izvoza u Rusiju. Međutim, to nije rezultiralo značajnim gubicima za mađarsko gospodarstvo.

Energija je za obje zemlje ključni gospodarski sektor. Kako bi izravno pregovarala o cijenama na najvišoj političkoj razini, mađarska državna tvrtka MVM u 2013. kupila je njemačku kompaniju E.ON za plinske operacije u Mađarskoj. To je uključivalo preuzimanje obveza iz ugovora s Gazpromom za opskrbu plinom. Mađarska pokriva 80 posto svoje potražnje za plinom ruskim uvozom. Jeftini plin i električna energija ključni su za jamstvo mađarske vlade za niske naknade za komunalije. Maloprodajne cijene plina i električne energije u Mađarskoj jedna su od najnižih u EU u kupovnoj moći i pridonijele su Fideszovom uspjehu na parlamentarnim izborima 2014. i 2018. godine. Izgradnja dva nova reaktora u nuklearnoj elektrani Paks od strane ruske tvrtke Rosatom, zauzvrat, čini mađarsko gospodarstvo desetljećima ovisnim o Rusiji. Ruski zajam za projekt iznosio je 10 milijardi eura i činio je oko 10 posto mađarskog BDP-a. Daljnji detalji Paks ugovora nisu poznati. Sastavljen je u siječnju 2014., dva mjeseca prije nego je Krim glasovao za ujedinjenje s Rusijom, i bio je osnova za daljnje jačanje odnosa s državom članicom EU-a u vrijeme ozbiljnih napetosti s Unijom.
Težnja Orbánove vlade je da ojača ekonomske odnose s Rusijom na polju energetike, a istodobno je s njom izgradio i bliže političke veze zbog pozitivnog stava Mađara prema Rusiji. Prema istraživanju iz 2018. godine, velika većina Mađara precjenjuje vojni i gospodarski potencijal Rusije: 43 posto ispitanika pogrešno je ocijenilo da su samo Sjedinjene Države trošile više na obranu nego Rusija, iako je Rusija tek šesnaesta država na svijetu po tom trošku. Ruska upletenost u Ukrajini također nije utjecala na odnos Mađara prema Rusiji. Uspoređujući pristalice političkih stranaka, podupiratelji vladajuće stranke Fidesz imaju najpovoljniji stav, 59 posto, a 51 posto njih odabralo bi Rusiju, u odnosu na 39 posto koji bi birali Sjedinjene Države, za najbližeg saveznika zemlje. Ovi su pokazatelji vrlo zanimljivi, s obzirom na povijest dviju zemalja u komunističkom vremenu, kada je Sovjetski Savez među Mađarima bio jedna od najomraženijih država svijeta .