Postizborna situacija u Hrvatskoj u širem kontekstu

Kad nespojive političke opcije odluče djelovati zajedno protiv veće prijetnje: Povijest nemogućeg pokazuje da je ipak sve moguće, mada ne previše izgledno

8 min
7

Objavljeno

Red za glasanje u Zagrebu, 17. travnja 2024. (izvor: Marko K. / advance.hr) |

Kroz političku povijest događalo se, iako ne često, da stranke s vrlo različitim političkim uvjerenjima i ideologijama odluče se ujediniti, makar na kratko, kako bi se zajedno suočile s nečim što percipiraju kao veću prijetnju koju ne mogu ukloniti na niti jedan drugačiji način. Takve "neprirodne" koalicije obično nemaju dugi vijek trajanja, štoviše, činjenica da su prisiljene surađivati s ciljem "borbe protiv većeg zla" često završava tako da između njih na kraju - naročito ako su zbijanjem redova uspjeli eliminirati prijetnju - izbija žestok sukob.

Jasno, danas ćemo se osvrnuti na neke od tih primjera jer trenutačna post-izborna situacija (kriza?) u Hrvatskoj svakako nam može poslužiti kao inspiracija. Naime, za sve oni koji možda ne prate političke prilike u Hrvatskoj, prije dva dana održani su parlamentarni izbori, jedni od napetijih u novijoj hrvatskoj povijesti. Zapravo moglo bi se reći da je to bio neslužbeni referendum o HDZ-u, stranci koja je gotovo sve vrijeme na vlasti još od raspada SFRJ. U samo dva mandata zemlju je vodio socijal-demokratski SDP, od 2000. do 2003. (premijer je bio Ivica Račan) i od 2011. do 2016. (premijer je bio aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović).

Poštovani, za nastavak čitanja potrebna je pretplata
Izaberite jednu od ponuđenih opcija:

Koristimo kolačiće za osnovne funkcije weba i analitiku. Možete prihvatiti sve ili odabrati samo nužne. Saznaj više i uredi postavke

© 2026 Advance.hr
Podrška i pomoćUvjeti korištenjaKontakt