Junckerovi scenariji propasti Europske unije

Predsjednik Europske komisije Jean-Paul Juncker predstavio je Europskom parlamentu Bijelu knjigu o budućnosti Europe, čime se određuju glavni uspjesi Europske unije. Prvenstveno je to mir koji se održao sedam desetljeća te povećanje Unije na oko 500 milijuna građana koji žive slobodno u jednoj od najuspješnijih svjetskih gospodarskih sila. Bijela knjiga ujedno predstavlja izazove s kojima se Europa susreće te pet scenarija kako bi se EU trebala razvijati do 2025., ovisno kojim putem će krenuti. Pompozno najavljeno, svi koji očekuju da će Bijela knjiga doista odgovoriti na brojna pitanja postavljena pred Bruxelles, bit će razočarani. Ništa osim mogućih opcija ne postoji nakon što 2019. Velika Britanija napusti EU. Brexit je i te kako potresao eurobirokraciju, a izbori u Nizozemskoj, Francuskoj i Njemačkoj će pokazati koliko je uvjerenje u jedinstvenu Europu i dalje čvrsto.

Sporo i europski sivo, Juncker je čekao da se prvo dobrano pogleda preko kanala La Manche i Atlantskog oceana, potom na nizozemske i francuske populiste, da bi se najzad usred rastućeg nezadovoljstva, umora od Europe i izazovnog geopolitičkog okruženja Europska komisija sučelila sa stvarnošću kako EU nije samorazumljiva zajednica. Komisija pokazuje da je čula poziv na alarm. Budućnost europske ideje je sada na ivici provalije, pa se mogu promišljati i nekonvencionalne ideje za Bruxelles. Stoga je pravilno i dobro da je Komisija predstavila više scenarija, među kojima su i oni koji pozivaju na manje Europe. Time se eurobirokracija više ne postavlja kao vladar života i smrti pod nebom, već poziva na raspravu unutar političkih stranaka, parlamenta i građanskog društva zemalja članica o tome u kakvoj Europi žele živjeti.