Jadran-Baltik-Crno more: Što leži iza Inicijative Tri mora?

Jedanaesti vanjskopolitički skup u Dubrovniku okupio je predsjednike i ministre dvanaest zemalja inicijative Jadran-Baltik-Crno more, odnosno inicijative Tri mora. Inicijativa ima veliku potporu hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, ali i drugih zemalja regije i SAD-a. I dok se većina hrvatske javnosti zabavlja hrvatsko-srbijanskim odnosima, u Dubrovniku se postavljaju temelji zavisnosti zemalja između Baltika, Jadrana i Crnog mora o višestruko skupljim fosilnim gorivima i kineskim transportnim pravcima.

Inicijativa, koja ima ponešto mistično kinesko ime Tri mora, najsnažnija je hrvatska politička i gospodarska inicijativa unutar Europske unije, jer je hrvatska predsjednica predložila spajanje Baltika i Jadrana kao okosnice razvoja postkomunističkih zemalja. Poljska je na to pridodala Crno more i tako je rođena inicijativa triju mora koja je u svojoj organizaciji neformalna, odnosno nema administracije, već zajedničko korištenje strukturnih, prekograničnih i infrastrukturnih europskih fondova. Proklamirani cilj ove inicijative jest jačanje gospodarske suradnje, posebice na polju komunikacija, transporta i energetike, ali iza toga se neskriveno prikazuje i snažna politička i sigurnosna dimenzija kao inicijativa koja blokira pokušaje ulaska Rusije u europski prostor.