Izvoz kulture i ideologije: "Karizmatična dominacija" globalnih sila

1949. francuski komunisti, lokalni barmeni i poljoprivrednici postavili su uznemirujuće pitanje: "Jesmo li u opasnosti da budemo "kokakolizirani". Tada je američka tvornica Coca-Cole nastojala proširiti svoje djelatnosti u Marseillesu. Šira aktivnost Coca-Cole uznemirila je lokalne pivare i vinare koji su se bojali da prekomorsko crno gazirano piće zamijeni njihove tradicionalne alkoholne proizvode. 50 godina kasnije francuski poljoprivrednici su prosvjedovali zbog američke trgovinske politike prema Europskoj uniji tako da su razbijali aparate Coca-Cole. Suočeni s bombardiranjem NATO saveza Srbije, prosvjednici na beogradskim ulicama porazbijali su prozore McDonald'sova restorana.

Osim tih, i drugi incidenti tijekom prošlog i ovog stoljeća pokazuju da su obični ljudi diljem svijeta stavljali znak jednakosti između amerikanizacije i globalizacije. Protivnici globalizacije su često optuživali, a optužuju i dalje, američki neoliberalni projekt i američke multinacionalne korporacije kao glavne krivce za gospodarske probleme suvremenog svijeta koje objedinjuje globalizacija: nesigurnost radnih mjesta, iskorištavanje prirodnih resursa, loši radni uvjeti. Međutim, posljednjih godina a pogotovo dolaskom Donalda Trumpa na vlast u Bijeloj kući pokazalo se kako nije Amerika glavni pokretač i ljubitelj globalizacije već Kina. Amerika se sve više odlučuje za protekcionističke politike.

Dakle, globalizacija i amerikanizacija usprkos podudarnostima nisu istovjetni pojmovi. Prije će biti da je globalizacija posljedica vremena u kojem živimo. Slobodno kretanje ljudi, dobara, energije i informacija u drugoj polovici 20. stoljeća dogodilo bi se neovisno o tome koja je država velesila. Međutim, amerikanizacija postoji i ne smije ju se zanijekati.

Stručnjaci amerikanizaciju opisuju kao utjecaj američke kulture, medija, poslovnih praksi, politike, tehnologije, kuhinje na strane zemlje. Izraz je prvi puta korišten davne 1907. Premda amerikanizacija nije nužno negativan proces, njega najčešće koriste nacionalisti i regionalisti raznih boja koji se suprotstavljaju širenju utjecaja američkog načina života.