Izbori u Tunisu bez presedana: Može li ova zemlja preživjeti demokratski eksperiment?

U Tunisu je 13. listopada održan drugi krug predsjedničkih izbora. Tome su prethodili parlamentarni izbori 6. listopada. Kais Said, neovisni konzervativni odvjetnik, izabran je za predsjednika. Demokratizacija države, koja se smatra najvećim uspjehom tzv. Arapskog proljeća, ugrožena je političkom fragmentacijom i erozijom međustranačkih kompromisa.

Said, koji je ujedno i profesor prava, i Nabil Karui, medijski mogul koji je tri tjedna prije prvog glasanja bio suočen s optužbama za financijski zločin, ušli su u drugi krug predsjedničkih izbora. Budući da ni Said niti Karui nisu tada bili na vlasti – za razliku od bivšeg premijera i kandidata stranke Al-Nahda, jednom od stranaka vladajuće koalicije, koji nije uspio proći u drugi krug - njihova pobjeda u prvom krugu bila je znak razočaranja Tunižana neuspjehom vlade da riješi ekonomske probleme zemlje. Said, kojega sada podržava Al-Nahda, osvojio je 72,71 posto glasova. U svojoj kampanji naglasio je važnost vladavine zakona. Iako je najavio da će uvesti elemente izravne demokracije, također je kritizirao dekriminalizaciju homoseksualnih djela i jednakost prava nasljeđivanja muškaraca i žena, pokušavajući kombinirati demokratske vrijednosti sa socijalnim konzervativizmom, donekle ali nikako posve nadahnutim islamskim pravom.