Ispitivanje u kriminalistici: Što znači biti svjedok i koja je njegova uloga

Uvod
Svjedok je osoba različita od okrivljenika, za koju je vjerojatno da će moći dati obavijesti o kaznenom djelu, počinitelju i o ostalim za proces važnim okolnostima. O značenju iskaza svjedoka kao dokaza postoje različita gledišta, od stajališta da je iskaz svjedoka osnovni i najvažniji dokaz, zatim suprotnog stajališta da je to najnepouzdaniji dokaz i konačno, srednje, realističko gledište koje iskazu svjedoka daje ni manju ni veću dokaznu vrijednost od drugih dokaza.

Radnje dokazivanja su one radnje koje sud vrši da bi formirao svoje uvjerenje o postojanju ili nepostojanju činjenica koje mogu biti od utjecaja na njegovu odluku. S obzirom da je broj radnji dokazivanja neograničen, zakon o kaznenom postupku između ostalih obradio je i radnju 'ispitivanje svjedoka'. Ispitivanje svjedoka je veoma važna kaznenoprocesna radnja kojom je obuhvaćena uloga samog svjedoka i aktivnost organa kaznenog postupka, koja se ogleda u otkrivanju osoba kao svjedoka, osiguranju njegovog prisustva, njegovim saslušanjem i utvrđivanju rezultata svjedočenja, tj. činjenica sadržanih u iskazu na sporne činjenice. Važnost iskaza svjedoka je u tome što još uvijek, unatoč povećanoj važnosti drugih načina utvrđivanja činjenica primjenom suvremenih tehnologija,predstavlja u velikom broju kaznenih postupaka dokaznu osnovu na kojoj se zasniva presuda. No, pritom je važno uočiti da nisu svi svjedoci u kaznenom postupku u jednakom položaju. Moguće je da nekim svjedocima prijeti opasnost po život, zdravlje, tjelesnu nepovredivost, slobodu ili imovinu većeg opsega. U tu skupinu spadaju slučajni svjedoci, žrtve kaznenog djela i sudionici u kaznenom postupku. Pribavljanje iskaza ugroženog svjedoka obuhvaća ne samo prilagodbu načina pribavljanja iskaza nego zakonodavac nastoji stvoriti pravni okvir koji će osigurati zaštitu za takve ugrožene svjedoke. To vrijedi kako za sudjelovanje svjedoka u kaznenom postupku, tako i za pružanje pomoći i zaštite izvan postupka.