Islamisti - idući neprijatelji Erdogana

Svima je poznato da je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan došao na vlast oslanjajući se na konzervativne birače sklone nastanku islamističke političke opcije u Turskoj. Njegova Stranka pravde i razvoja (AKP) smatra se islamističkom odnosno onom koja želi islamske vrijednosti uvesti kao sastavni dio turske politike, vlasti i društva. U povijesti su mnoge turske islamističke stranke bile doslovno maknute snagom vojske i kemalističkih politika, ali je Erdogan uspio srušiti njihovu prevlast. Stoga može biti pomalo čudno da je Erdogan odlučio udariti protiv islamista.
Čudnovatost proizlazi iz geneze AKP-a koji je došao na vlast zbog potpore islamističkih skupina i pobožnih Turaka i Kurda. Godinama je vladajuća stranka dolazila na metu sekularnih medija koji su ukazivali kako su članovi stranke pažljivo gradili svoje političke putanje pazeći da ne nastupaju protiv islamista i da izvršavaju njihove želje. Ali sada su islamisti došli u opasnost.

Dakako, ne radi se o islamistima iz AKP-a već islamistima-konkurentima koji pokušavaju stvoriti nelojalnu islamističku oporbu u Turskoj. Jedna od tih grupacija jest turski ogranak panislamskog društvenog i političkog pokreta Hizb ut-Tahrir. Stranka oslobođenja, kako glasi naziv preveden s arapskog jezika, međunarodna je panislamska organizacija čiji je cilj obnova islamskog kalifata. To bi bila unitarna, a ne federalna država ummeta u obliku superdržave ujedinjenih muslimanskih zemalja. Protezala bi se od Maroka do Filipina, usvojila samo islamski zakon i pronosila poruku islama diljem svijeta. Hizb ut-Tahrir je osnovan kao sunitska snaga u Jeruzalemu, a do danas se proširio u više od pedeset zemalja svijeta. Posebno su jaki ogranci u Britaniji, ali i u nekim arapskim i srednjoazijskim državama te ima više od milijun sljedbenika.