Irački pokušaj depolitizacije paramilitarnih brigada

Nakon što je irački premijer 1. srpnja naložio da se frakcije Hašda apsorbiraju u državne sigurnosne snage, pro-iranske frakcije reagirale su ljutito. Dekret Abdula Mahdija kaže: 'Sve popularne mobilizacijske jedinice moraju djelovati kao nedjeljivi dio oružanih snaga i podlijegati istim propisima', ali ne pojašnjava moraju li biti potpuno integrirane u iračku vojsku ili postati paralelna sila pod nadzorom premijera kao vrhovnog zapovjednika oružanih snaga. Tijekom svoje tjedne konferencije za novinare sljedećeg dana, rekao je da je došlo vrijeme za reguliranje Hašda. 'Osoblje svih mobilizacijskih postrojbi bit će integrirano u redove policije i vojske prema iračkim vojnim propisima', kazao je, dajući grupama Hašda do 31. srpnja da se pridržava dekreta ili preda oružje vladi i postane politička stranka ili civilna organizacija. Postoji velika razlika između dekreta Abdula Mahdija i dekreta premijera Haidera al-Abadija iz 2016., koji je definirao Hašd kao neovisni entitet, koji nije povezan s iračkom vojskom i pod nadzorom premijera, a ne Ministarstva obrane.

Početkom srpnja 2019. irački premijer Adel Abd al-Mahdi objavio je niz odluka u vezi s Hašd Šaabi odnosno Popularnim mobilizacijskim snagama. Hašd se najčešće odnosi na desetke frakcija koje su registrirane kod Komisije vezane za paramilitarne snage, koja je povezana s uredom premijera. Neke od najvažnijih frakcija u komisiji, kao što su Badr i Kataib Hezbollah, usko su povezane s Iranom. Ali Hašd nikako nije ideološki monolit. Na primjer, neke frakcije dolaze iz nezavisnijeg sadrističkog kampa, dok su druge povezane s svetištima u Nadžafu i Karbali.