Inicijativa Tri mora dobiva svoje financijske obrise

Inicijativa Tri mora je dugo vremena bila ispod radara javnosti, što se može tumačiti na razne načine. Radi se o glavnom projektu za međusobno povezivanje i alternativne izvore energije za srednjoeuropske države, odnosno za Baltičku, Dunavsku, Crnomorsku i Jadransko-jonsku regiju. Ova hrvatsko-poljska inicijativa je dio hrvatskog cilja bivanja bliže Višegradskoj skupini i razvoja srednjoeuropske politike. Tri mora se smatra uvodom u fleksibilniju i bolju regionalnu politiku, kao i bolje povezivanje kritične infrastrukture ovih država, kojima je potrebna modernizacija i poveznica s transeuropskim mrežama. Zbog toga je nastala ova inicijativa u suradnji hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i poljskog predsjednika Andrzeja Dude.

No, zašto je inicijativa bila tiha? Nije se dalo naslutiti da ona gubi na važnosti, upravo suprotno. Inicijativa je tiha jer ne želi uzburkati duhove zapadnoeuropskih promatrača, posebice Njemačke koja se boji da će američki plan izvoza LNG-a u ovu regiju ugroziti izgradnju Sjevernog toka II, kojega gradi u suradnji s Rusijom. Hrvatska je prvi sastanak na vrhu Inicijative održala u Dubrovniku u ljeto 2016. godine kada je predsjednica naglasila kako dvanaest EU država članica između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora imaju veliku mogućnost ojačati svoju suradnju. Do sada se nije moglo vidjeti koji su točno gospodarski, infrastrukturni i sigurnosni oblici suradnje prisutni ovdje. Katalog projekata se sastoji od 152 projekta koji koštaju 45 milijardi eura, većinom vezanih za energiju i ulaganje u nove oblike transporta, kao i u nekoliko projekata sustavne digitalizacije i tehnološkog razvoja. Hrvatska sudjeluje u 27 projekata u vrijednosti od oko 4,4 milijarde eura, među kojima su kreiranje bilo kakve verzije LNG terminala na otoku Krku, nizinska željeznica između Rijeke i mađarske granice, modernizacija mreže električne energije, poboljšanje infrastrukture u Luci Rijeka.